Šoping u Orašju, pult za povrat PDV-a
Slavoncima otežana kupnja u BiH: Za povrat poreza sada treba potrošiti najmanje 200 KM
U prvih su sedam mjeseci 2025. “preko Save” ostavili 21,73 milijuna maraka
Iako se u posljednje vrijeme među Slavoncima sve češće može čuti kako se kupnja u susjednoj Bosni i Hercegovini nakon pojave koronavirusa i inflacije, koja i ondje uzima sve više maha, više i ne isplati jer su se cijene gotovo izjednačile s onima u Hrvatskoj, a pojedini su atrikli i skuplji, službeni podaci o podnesenim zahtjevima za povrat PDV-a i isplaćenim iznosima pokazuju rast prekogranične potrošnje. Pravo na povrat poreza na kupljenu robu imaju strani državljani koji u BiH nemaju prebivalište, pa ondje kupuju 17 posto jeftinije, kolika je jedinstvena stopa PDV-a. Povrat se ne odnosi na mineralna ulja, alkoholna pića, duhan i duhanske prerađevine. Kako bi ostvarili to pravo, dosadašnjih su godina morali na jednom računu potrošiti minimalno 100 konvertibilnih maraka (KM), približno 50 eura (prema srednjem tečaju HNB-a jedan je euro 1,96 KM), a sada za jeftiniju kupnju moraju potrošiti dvostruko više.
Izjednačeni s EU-om
Naime, 6. kolovoza na snagu je stupio pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim je cenzus vrijednosti za ostvarivanje povrata PDV-a povećan na 200 KM. Slavoncima to baš i nije najbolje sjelo, i među stanovnicima županjske Posavine, koji su godinama orijentirani na prekograničnu kupnju u susjednom Orašju i Brčko Distriktu, izazvalo je razne reakcije. I dok ih većina negoduje i revoltirano poručuje da više neće ni ići preko Save jer im je za jednu kupnju previše potrošiti 200 maraka, drugi pak takvu odluku smatraju realnom. Drže da je bila i očekivana jer se godinama cenzus potrošnje nije mijenjao i sada je na razini onoga u Europskoj uniji, gdje blagodati prekogranične kupnje koriste i državljani BiH, što je vidljivo i u županjskim trgovinama, pred kojima je svakodnevno velik broj automobila bh registracijskih oznaka. Svi oni koji nemaju prebivalište ni uobičajeno boravište na području EU-a, a kupe robu ukupne vrijednosti veće od 100 eura na jednom računu, ostvaruju pravo na povrat PDV-a. U prošloj je godini on u Hrvatskoj iskazan u iznosu od 2.961.938,03 eura. Prema podacima koje su Glasu Slavonije dostavili iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH, na šest je bosanskohercegovačkih graničnih prijelaza koje vode prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji, kojima Slavonci odlaze u prekogranični šoping, u prvih sedam mjeseci ove godine pri napuštanju carinskog prostora BiH podneseno ukupno 63.288 zahtjeva za povrat PDV-a na kupljenu robu ukupne vrijednosti 21,73 milijuna KM (približno 11 milijuna eura).
Brčko podbacilo
Usporedbe radi, u istom je razdoblju 2024. godine podneseno 60.668 zahtjeva za povrat poreza na robu u vrijednosti od 19,86 milijuna KM. I dalje prednjači granični prijelaz Orašje – od početka siječnja do kraja srpnja 2025. podneseno je 25.606 zahtjeva kojima je zatražen povrat PDV-a od približno 1,4 milijuna KM za kupljenu robu od 9,6 milijuna KM. Prema broju zahtjeva slijede prijelazi Šamac (15.258), Gradiška (9701), Brod (6655), Brčko (4347) i Donji Svilaj (819). Veliki podbačaj bilježi granični prijelaz Brčko, gdje je u prvih sedam mjeseci ove godine podneseno čak 6085 zahtjeva manje nego lani, a ostvarena potrošnja manja je gotovo dva milijuna maraka (s 3,67 na 1,6 milijun KM). To je posljedica privremenog zatvaranja mosta između Gunje i Brčkog kojim su, podsjećamo, zbog interventne sanacije dvaju najkritičnijih stupova od sredine veljače do sredine lipnja mogli prolaziti samo pješaci i biciklisti. Ponovno otvaranje gunjanskog mosta za prometovanje osobnim automobilima samo je djelomično rasteretilo županjski most, jer je promet tijekom njegova zatvaranja bio preusmjeren na granični prijelaz Županja - Orašje. Gužve su u sezoni godišnjih odmora svakodnevne, a most s dva prometna traka usko je grlo u prekograničnom prometu.
To je, sudeći prema najavama, tek uvod u velike gužve koje se na ulasku u EU očekuju od 12. listopada, kada kreće uvođenje novog elektroničkog sustava koji će registrirati ulaske i izlaske iz Europske unije državljana trećih zemalja.
