Svakodnevnica voćara: Tuku ih oluje i suše, troškovi stalno rastu, radnika nigdje, a lopovi marljiviji nego ikad prije
Jednom su voćaru lopovi ukrali gotovo šest tona krušaka, pa je ostale podijelio. Drugi ne može naći dovoljno berača jabuka
Matija Kovačić, mladi voćar iz Bokšića, nedaleko od Vukovara, dospio je prije nekoliko dana u fokus javnosti kada je najavio da će na parkiralištu jednog vinkovačkog tržnog centra podijeliti tri tone krušaka, nakon što su mu nepoznati, ali marljivi kradljivci, iz voćnjaka između Bokšića i Tompojevaca, ukrali nekoliko tona krušaka. Zanimljivo je da lopovi nisu odnijeli ubrane kruške, pohranjene u gajbe, već su na miru pobrali plodove sa stabala i odvezli ih u nepoznatom smjeru.
Nepovoljni uvjeti
- Do voćnjaka se može doći iz nekoliko smjerova, a oni su pobrali pet-šest tona prvoklasne kruške namijenjene jednom hrvatskom trgovačkom lancu. Nisam bio nekoliko dana u voćnjaku i, kada sam došao, vidio sam da nedostaje 90 posto krušaka, i to onih najkvalitetnijih. Ostatak, oko tri tone krušaka prve i druge kvalitete, za konzum i preradu, pobrali smo i podijelili u subotu u Vinkovcima. Izabrali smo Vinkovce za podjelu krušaka jer su mi blizu, a i znao sam da će puno ljudi doći. Kruške su ukradene u subotu i nedjelju jer lopovi znaju da u te dane nema nikoga. Dobra ekipa može tih pet ili šest tona pobrati za tri ili četiri sata – kaže Matija Kovačić, vlasnik oštećenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
Taj student Fakulteta agrotehničkih znanosti u Osijeku ima pet hektara pod kruškama i 2,5 hektara pod breskvama koje je zasadio 2016. i 2017. godine. Godišnje proizvede 20-ak tona, od čega je 90 posto visokokvalitetna kruška. Namjerava se i dalje baviti voćarstvom iako misli kako bi država trebala puno, puno više pomagati voćarima, a sada su voćari državi "zadnja rupa na svirali". Voće pohranjuje u hladnjači u Nemetinu i tako ga čuva dok ne pronađe kupca.
- Ove će godine biti manje krušaka, čak i u Italiji, najvećem izvozniku voća u Europi. K nama dolaze kruške iz Južnoafričke Republike, iz Čilea, Argentine, a trenutno ih ima i iz Srbije. Na svom, osobnom primjeru mogu ilustrirati u kakvom smo položaju na tržištu mi voćari. Dogovorio sam s kupcem iz Baranje prodaju 300 kilograma najkvalitetnijih krušaka po cijeni od 50 centi, s tim da mu ih dovezem. Meni je to put od 75 kilometara tamo i toliko natrag, ukupno 150 kilometara i kada sam mu rekao da je prijevoz 100 eura, odustao je. Eto što se nama voćarima događa i zato nam država treba pomoći, ako im je stalo da hrvatsko voćarstvo opstane - kaže Matija Kovačić i dodaje kako je kruške u Vinkovcima podijelio besplatno i iz revolta što je okraden, ali i zbog nepovoljnih uvjeta na tržištu voća.
Ključna investicija
Miroslav Kolić iz Jarmine najveći je proizvođač više sorti najkvalitenijih jabuka vinkovačkog kraja koji pod jabukama ima 60 hektara i gotovo sve je natkriveno zaštitnim mrežama protiv grada, ali i pretjeranog sunca. Inače, Kolić puno ulaže u proizvodnju od protugradnih mreža do navodnjavanja i vremenske (ne)prilike ne utječu previše na prinose, pa u ovogodišnjoj berbi, koja je već počela, očekuje urod kao i prošle godine.
Kolić ističe kako nedostaje radne snage za berbu, a osim nedostatka berača, problem je i rast troškova proizvodnje i sve izraženija klimatska neizvjesnost.
I ove godine jabuke iz Kolićeva voćnjaka putuju prema Zagrebu, u hladnjaču, ali već nagodinu bit će pohranjene u novoj hladnjači, koja se gradi na zapadnom ulazu u Vinkovce, najvećoj u Hrvatskoj, kapaciteta 10 tisuća tona.
- To je hladnjača koja će promijeniti pravila igre na hrvatskom tržištu. To je hladnjača gdje će biti bazirana na kolijevki hrvatskog voćarstva i gdje je stvarno veliki bazen proizvodnje tako da je ona postavljena tamo gdje treba i biti – podsjeća Miroslav Kolić, jedan od najvećih ovdašnjih zagovornika izgradnje hladnjače u vinkovačkom kraju i dodaje kako domaći kupci preferiraju sorte ajdared i gala, zbog njihova slatkastog okusa.
Veliki izazovi
Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota podsjeća kako je na ovogodišnjoj Prognosfruit konferenciji, održanoj 7. kolovoza, Svjetsko udruženje za uzgoj jabuka i krušaka, u suradnji s francuskim udruženjem ANPP, predstavilo službenu prognozu za sezonu 2025./2026.
Prema podacima WAPE, proizvodnja jabuka u EU-u ove sezone ostaje gotovo na istoj razini kao i prošle godine – ukupno 10,45 milijuna tona, što je i dalje 7,5 posto ispod trogodišnjeg i petogodišnjeg prosjeka.
No, prema istim procjenama, proizvodnja krušaka u EU-u porast će za 1,4 posto i dosegnuti 1,79 milijuna tona, a to je i dalje 2,5 posto ispod trogodišnjeg prosjeka. Italija će zabilježiti znatan pad uroda krušaka, za 24,7 posto, a Belgija rast za 32,1 posto.
Hrvatska prema ovogodišnjim procjenama WAPE očekuje urod jabuka od 48.000 tona, što je pad od 27 posto u odnosu prema prošloj godini, kada je ubrano 66.000 tona, 23,5 posto ispod trogodišnjeg prosjeka.
Ono što zabrinjava, upozorava Markota, očekivani je veliki postotak jabuke koja će završiti u kategoriji industrijske, te bi samo 30 - 35 tisuća tona trebalo završiti u komorama na dugoročnom skladištenju.
Proizvodnja krušaka i dalje je skromna, s oko 2000 tona.
- Sezona započinje uz niske, gotovo neznatne zalihe, a proizvođači se i dalje suočavaju s velikim izazovima. Rast troškova, manjak radne snage i sve izraženija klimatska neizvjesnost utječu na dugoročnu održivost voćarske proizvodnje - kaže Branimir Markota.
Očekuje se, dodaje, da će maloprodajne cijene jabuka u nadolazećoj sezoni biti između 2 i 2,30 eura po kilogramu, ovisno o sorti i kvaliteti. Otkupna cijena za prvu klasu trebala bi biti oko 80 centa po kilogramu, a za drugu klasu ne očekuje se više od 30 do 35 centi. n
