KARANAC

U Ulici zaboravljenog vremena, u karanačkoj Baranjskoj kući, održava se još jedna, 14. zaredom, Akademija blata - ekološki primjenjiva radionica, čiji je organizator Udruga čuvara starih zanata.

I ove godine, već tradicionalno, Akademija obuhvaća teme koje se odnose na izradu ćerpiča (cigli od blata), stare zanate i autohtonu baranjsku gastroponudu. Kako se od zemlje, pljeve i slame izrađuju cigle te zidaju krušne, odnosno čergaške peći (…) mogli su vidjeti domaći i inozemni gosti. Kušali su i tradicionalna jela, za koja se sastojci, tvrdi Vladimir Škrobo - Bajo, idejni začetnik ove i brojnih drugih karanačkih manifestacija, mogu pronaći u krugu od stotinjak metara.

- Između ostalih, jedan od ciljeva nam je pokazati kako se nekada živjelo na selu. Akademija blata, inače, ne traje samo tijekom ovog tjedna. Sada samo nešto intenzivnije radimo ono što radimo cijele godine. Na jednom su mjestu različite faze naših cjelogodišnjih izvedbi kako bi posjetitelji vidjeli ono što ih zanima i eventualno naučili nešto novo, ali i mi od njih. Zato je ova Akademija ekološki primjenjiva radionica - priča Bajo, ističući kako su opet izrađivali ćerpiče, čergaške peći, smoker za dimljenje mesa, ribe ili sira (…) i, kao novinu, vučedolski zid koji je opleten prućem i omazan blatom. Isto tako, obnavljali su pročelje stare kuće izgrađene od blata koju nisu ''dirali'' tri godine kako bi vidjeli koliko može izdržati bez obnavljanja. Inače, takve su kuće vječne ako se svake godine na zidove nanese pet kanti blata.

- Za jednu peć, primjerice, potrebno je samo nekoliko sati rada, a novac ostaje u džepu. Svatko si je može izraditi u dvorištu vlastite kuće ili vikendice. Najvažnije je što je kompletan materijal besplatan i ne mora se kupiti. Košta samo cijena rada. Svi si mogu priuštiti još i izgradnju neke pomoćne prostorije na ovakav način, a mi smo tu da zainteresiranima pokažemo kako se to radi - kaže.

Svakodnevno na Akademiju dolazi po 40 ljudi, a desetak ''akademaca'' - volontera im rado pokaže nešto od svog ''blatnog umijeća''. Pobrinuli su se i za najmlađe posjetitelje, pa je Dobrila Kezele iz Ivanić-Grada za njih organizirala kreativnu radionicu izrade predmeta od gline. Sve skupa prate i autohtoni gastroužici pripremljeni upravo ''u'' ili ''na'' zemljanim pećima. Paprikaši od pijetla i guske, perkelti, grah u zemljanom loncu, riblji paprikaš i sataraš bili su samo dio ''akademskog menija''. Tijekom proteklih godina u sklopu Akademije izrađeno je više od 30 tisuća ćerpiča. Radili su Karančani, primjerice, baze za bejzbolsko igralište u Zagrebu, a vrhunac svega poziv je iz vukovarskog Muzeja, gdje je Škrobo izradio presjek vučedolske kućice. Izgradili su "akademci'' i četiri ''blatne'' kućice površine po 25 četvornih metara u Sopotu kod Vinkovaca, vjerne replike nekadašnjih kućica iz sopotske kulture… Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je Škrobo već pet godina uključen u projekt osječkog Građevinskog instituta. Podsjeća i na razlog pokretanja Akademije koja je nastala iz pomalo banalnog i smiješnog razloga. Prije 20-ak godina, naime, kada je otvorio restoran, planirao je izgraditi krušnu peć. Danima je tražio cigle, pronašao ih pokisle i s neugodnim mirisima iz staja, pa ih je odlučio sam izraditi.

- I tako, malo-pomalo, cijela je priča o blatu kao građevnom materijalu, kada sam je posložio, postala svojevrsna manifestacija - prisjeća se. O ovoj je raritetnoj, zanimljivoj i poučnoj manifestaciji snimljen i dokumentarni film, posjetili su je domaći gosti, ali i Amerikanci, Francuzi, Britanci, Slovenci, Srbi, Bošnjaci..., a dio onoga što je u sklopu nje izrađeno, stalni je postav raritetne Ulice zaboravljenog vremena u Karancu…