Još u četvrtak počela je eutanazija svinja u objektu u jagodnjačkoj Ulici Obrada Ribića, a kako saznajemo, eutanizirano je 300-tinjak svinja. Vlasnik (čiji je dio poljoprivredne mehanizacije nedavno nastradao u požaru) u petak ujutro nije bio raspoložen za izjavu. Razgovorljivi nisu bili ni mještani, koji su redom isticali kako ''ne treba dizati galamu''. Prema neslužbenim informacijama, vlasnik je svinje držao na otvorenom prostoru, a riječ je o jednom od najvećih privatnih baranjskih proizvođača. Inače, na ulazu u Jagodnjak stoji natpis ''Dobro došli u selo kulina'', što dovoljno govori o potencijalnoj opasnosti za tamošnje proizvođače te baranjske delicije. Selo je, između ostaloga, nadaleko poznato i po Kulinijadi, koja niz godina okuplja brojne proizvođače iz Baranje, Slavonije i inozemstva.

IVICA GETTO

"Dana 10. srpnja 2025. godine na objektu s držanim svinjama u naselju Jagodnjak, u Osječko-baranjskoj županiji, potvrđena je pojava afričke svinjske kuge. Radi se o prvoj pojavi afričke svinjske kuge u Općini Jagodnjak. Dan kasnije, 11. srpnja 2025. godine, na objektu s držanim svinjama u istoj općini, ali u naselju Bolman, potvrđena je i druga pojava afričke svinjske kuge u Osječko-baranjskoj županiji. Objekti su odmah po zaprimljenoj sumnji stavljeni pod službeni nadzor od strane veterinarske inspekcije Državnog inspektorata, a u tijeku je provedba mjera sukladno Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 s ciljem kontrole i sprječavanja daljnjeg širenja uzročnika bolesti (usmrćivanje svih svinja na objektu, neškodljivo uklanjanje lešina te potencijalno kontaminiranih proizvoda, preliminarno čišćenje i dezinfekcija i druge mjere). Rješenjem su određene zona zaštita i zona nadziranja, a čine ih naselja i općine u krugu od 3 i 10 kilometara od zahvaćenog objekta. Na svim objektima koji drže svinje, a nalaze se u određenim zonama, provodit će se daljnje aktivnosti, čiji je cilj rano otkrivanje odnosno sprječavanje širenja te ekonomski značajne, osobito opasne bolesti", stoji u priopćenju Ministarstva. Posljednje prethodno izbijanje bolesti u OBŽ-u zabilježeno je 29. studenoga 2023. u naselju Vrbici, Općina Semeljci.

Nataša Tramišak, osječko-baranjska županica, pozvala je na dodatni oprez te podsjetila kako smo se zahvaljujući pridržavanju mjera u ljeto 2023. godine, kada se zaraza prvi put pojavila na području županije, uspješno obranili. "Osječko-baranjska županija jedna je od najvećih proizvođača svinjskog mesa, pa se ovo područje mora tako i tretirati. Pozivam da zajedničkim snagama još jednom spriječimo širenje ove bolesti. Podržavamo mjere Ministarstva poljoprivrede i Veterinarske inspekcije s ciljem da se eutanaziraju životinje samo na zaraženim objektima, a za sve ostalo da se utvrdi mjera nadzora. Upućen je naputak svim lovcima za odstrel divljih svinja kako one ni bi bile prijenosnici. No poznato je kako je i čovjek jedan od onih čimbenike koji pridonose širenju bolesti, to znači zabrana dolazaka posjetitelja i obilazak objekata u kojima su svinje'', istaknula je Tramišak.

Potpuni izlov

Zahtjev vukovarsko-srijemskih svinjogojaca za intenzivnim izlovom divljih svinja, koje smatraju glavnim prijenosnikom afričke svinjske kuge (ASK), napokon je prihvaćen. Na tom je području, koje graniči sa Srbijom i BiH, gdje se ne provode mjere suzbijanja te bolesti prema standardima EU-a, podsjećamo, u razdoblju od 2. srpnja do danas potvrđeno pet izbijanja ASK-a, i to u općinama Gradište i Štitar te u naselju Komletinci na području grada Otoka. O tome se, među ostalim, razgovaralo na nedavnom sastanku državnih tajnika Marinka Belje i Ivana Matijevića, ravnateljica Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renate Ojurović i Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tatjane Karačić s Hrvatskim lovačkim savezom, a naredba o izlovu, prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, u postupku je objave i vrijedit će od prvog dana objave u Narodnim novinama.

Na naše pitanje kolika je populacija divljih svinja na području Županije vukovarsko-srijemske, koja je zasad najugroženija ASK-om, koliko bi ih trebalo biti odstrijeljeno i u kojim dijelovima županije, iz Ministarstva su pojasnili: "Planirani matični fond važećim lovnogospodarskim osnovama za svaku lovnu godinu iznosi 1503 grla, a ostvareni matični fond za lovnu godinu 2024/2025 iznosi 160 grla. Naredbom se propisuje izlučenje svakog grla svinje divlje u lovištima obuhvaćenim zonom ograničenja III kako je zadnje određena važećim rješenjem o određivanju zona ograničenja i zaraženih zona zbog izbijanja afričke svinjske kuge u skladu s člankom 36. stavkom 5. Zakona o zdravlju životinja. Točan broj koliko bi grla svinje divlje trebalo biti odstrijeljeno u kojim dijelovima županije nemoguće je dati zbog raznih prirodnih čimbenika koji na to utječu kao što je mortalitet, godišnji prirast i migracije divljači, ali se očekuje da će lovoovlaštenici provesti potpuno izlučenje svinje divlje u obuhvaćenim lovištima."

IVICA GETTO

Za svako grlo odstrijeljeno do 1. listopada ove godine predviđena je naknada od 80 eura, a odstrijeljene divlje svinje zbrinut će se u skladu s veterinarskim propisima, dodaju iz Ministarstva. Na naše pitanje hoće li odstrjel biti stalna mjera budući da će se populacija vjerojatno obnavljati zahvaljujući migracijama iz susjednih država, iz Ministarstva odgovaraju: "Naredba se donosi radi suzbijanja i sprječavanja pojave i širenja afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske i bit će na snazi, u ovakvom ili nekom drugom potrebnom obliku, dokle god postoji opasnost od ASK-a." Kada je riječ o odstrjelu u drugim županijama, "naredbom je obuhvaćena cijela Republika Hrvatska dok dijelom naredbe koji se odnosi na izlučenje svakog grla svinje divlje nisu obuhvaćene pojedine županije, već lovišta obuhvaćena zonom ograničenja III", navode iz Ministarstva poljoprivrede.

Ograditi lovišta

Za sve one koji se pitaju hoće li izlov divljih svinja utjecati na ekološku ravnotežu u šumama, Ministarstvo ima rezolutan stav: "Afrička svinjska kuga trenutno je bez presedana i glavno pitanje zdravlja životinja. Sprječavanje, kontrola i njezino iskorjenjivanje pitanje je visokog prioriteta jer predstavlja ozbiljan rizik za sektor svinjogojstva, populaciju svinja divljih i okoliš. Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih i domaćih svinja i zasigurno ima negativan utjecaj na ekološku ravnotežu. Stoga smatramo da će mjere suzbijanja i sprječavanja pojave i širenja afričke svinjske, štoviše, imati pozitivan utjecaj na ekološku ravnotežu." Kada je riječ o utjecaju na lovni turizam, on u Vukovarsko-srijemskoj županiji nije bio osobito razvijen na područjima kojima upravljaju lovačke udruge, a lov na divlje svinje stao je još 2023. godine, nakon izbijanja ASK-a.

IVICA GETTO

Predsjednik Odbora za svinjogojstvo HPK-a Antun Golubović pozdravlja konačno donošenje naredbe o izlovu o kojoj, ustvrdio je, govore već dvije godine. "Tražit ćemo da zakon bude jednak prema svima - ako mi stočari moramo ograđivati svoja dvorišta i svoje farme, neka i Hrvatske šume i lovozakupci budu u obvezi ograditi svoja lovišta, bar ona uz granicu s BiH i Srbijom, zbog migracije divljih svinja, da se spriječi njihovih izlazak na naše oranice i ulazak u naša sela", poručuje.

"Virus je u VSŽ-u i dalje prisutan, a njegov nedavni prodor u najsuvremeniji objekt, sa svim mogućim biosigurnosnim mjerama, težak je udarac na svinjogojstvo i bojim se da će njegova budućnost biti vrlo neizvjesna. To je ipak jedna grana gospodarstva koja je već u jako velikim problemima, a ovo što se sada dogodilo u Baranji nož je u srce hrvatskog svinjogojstva. Svi znamo da je na tom prostoru gro svinjogojstva u RH, najveće farme su tamo, u blizini Općine Jagodnjak, a sada nam je i to ugroženo", zaključio je. Po njemu je to, ustvrdio je, "rezultat našeg rada, odnosno nerada".