VUKOVAR

Državni arhiv u Vukovaru je, u okviru ovogodišnje teme Međunarodnog tjedna arhiva, obilježio i 65 godina od smrti istaknutog vukovarskog arhitekta i inženjera Frana Funtaka, objavivši virtualnu priču o njegovu životu i djelu.

Naveli su kako je, premda je rad Frana Funtaka ostavio dubok trag u arhitekturi Vukovara i istočne Hrvatske i unatoč postupnom rastu interesa za njegov život i djelo među pripadnicima akademske zajednice, široj hrvatskoj javnosti ostao i dalje relativno nepoznat.

Stoga su kratkom virtualnom pričom progovorili o Funtakovu životu i djelu, pri čemu se sadržaj priče temelji na literaturi, arhivskom gradivu u posjedu Državnog arhiva u Vukovaru i velikim dijelom na građi u posjedu Gradskog muzeja Vukovar. Svrha je digitalnog prikaza na razumljiv način upoznati vukovarske građane i širu hrvatsku javnost s važnošću Frana Funtaka za razvoj arhitektonske vizure grada na Dunavu i ujedno uputiti na rješenja zbog kojih ga se može smatrati i svojevrsnim pionirom arhitekture svoga doba.

Autorica je sadržaja i tekstova arhivistica Državnog arhiva u Vukovaru Nataša Krištić, koja je za Glas Slavonije izjavila kako se i sama iznenadila koliko je Funtak ostavio traga u Vukovaru.

- Pregledala sam što imamo za iskoristiti od našeg arhivskog gradiva i prvi je dio izložbe temeljen na onomu što u našim fondovima imamo kao dokaz onoga što je u literaturi navedeno. Kartografski se dio temelji na gradivu Gradskog muzeja u Vukovaru - rekla je Krištić.

Dodala je kako je i uspoređivala što se na nekim lokacijama nalazi danas u odnosu na ono što je bilo prije, pokušavši dočarati građanima što je bilo na nekim lokacijama kojima svakodnevno prolaze, bilo da je riječ o kalvinskoj crkvi, starom (malom) vodotornju u samom središtu grada ili nekom drugom važnom objektu.

- Cilj je virtualnih priča približiti arhivsko gradivo široj javnosti i ubuduće ćemo se fokusirati na manje poznate priče. Ovom sam se prilikom fokusirala na objekte u Vukovaru, premda je Funtak djelovao širom Slavonije. U kartografskom je prikazu mali dio njegovih djela, jer sam nastojala objekte razvrstati po cijelom gradu kako bi se vidjelo koliko je široko područje njegova rada - navela je Krištić i naglasila kako je Funtakov rad bio iznimno cijenjen u tom razdoblju.

Od kraja Prvog do kraja Drugog svjetskog rata vodio je privatnu tvrtku, a u tom je periodu napustio mostogradnju kao primarnu djelatnost i posvetio se projektiranju različitih objekata, od stambenih do javnih i sakralnih.