Željko Zadro: Proizvođači koji su ostali s nama uglavnom su veliki znalci i moćni proizvođači repe i vjerujem u rezultat
S ukupno zasijanih 8000 hektara u ovoj godini u Hrvatskoj industriji šećera (HIŠ) očekuju 80.000 tona slatkog korijena
Hrvatska industrija šećera suočena je s izazovima u proizvodnji i preradi šećerne repe tijekom sve češćih razdoblja koja obilježavaju klimatološki ekstremi, a što utječe na prinose i tehnološku kvalitetu šećerne repe, kao iznimno vrijedne i za plodored nezamjenjive ratarske kulture. Truljenje repe problem je za koji, ističe predsjednik Uprave HIŠ-a Željko Zadro, lijeka još uvijek nema, a struka ne samo u Hrvatskoj, već i u Austriji, Njemačkoj i drugim zemljama traži rješenje kako ga prevenirati i poduzimaju sve što je u njihovoj moći. Izrazio je zadovoljstvo što im je i Europska komisija izašla u susret i odobrila dodatna sredstva za prevenciju. "Drago mi je da se zelena agenda i politika Europske komisije polako mijenja na način da se vidi kako je zbog svega što se događa neodrživo baviti se ratarenjem bez zaštitih sredstava, dokle god za ta sredstva ne postoji adekvantna zamjena ", rekao je Zadro.
IZDAŠNA KULTURA, TRAŽI ULAGANJE
Osvrnuo se i na činjenicu da broj proizvođača šećerne repe iz godine u godinu pada, smanjuju se i površine pod repom, iako ih država nastoji stimulirati i kroz izdašne mjere vratiti vjeru u isplativost proizvodnje te ratarske kulture, koja je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. "Činjenica je da velik broj proizvođača, pogotovo ovih malih koji su se nakon dugo godina neproizvodnje šećerne repe lani ponovno vratili u proizvodnju, u katastrofalnoj godini s nezapamćenom sušom, poprilično nastradao i kod ljudi je to izazvalo strah, što je i razumljivo", kaže Zadro i pojašnjava da, bez obzira na to što je izdašna kultura, šećerna repa traži veliko ulaganje po hektaru. "Proizvođači koji su ostali s nama uglavnom su veliki znalci, moćni proizvođači, i vjerujem u rezultat. Lani smo imali zasijanih 11.000 hektara i 55.000 tona repe, a s ovih 8000 hektara očekujemo 80.000 tona slatkog korijena. Ali vidjet ćemo...", kazao je, izrazivši nadu da se neće ponoviti prošla godina i da će dovoljan broj proizvođača ostati u proizvodnji šećerne repe. Među njima je i mladi Alen Bura (24) iz Vinkovaca, četvrta generacija u obitelji Bura koja se bavi tom proizvodnjom, i od kraljice kultura, kazao nam je, unatoč prošlogodišnjim problemima, ne planiraju odustati. I ove je godine skupa s ocem zasijao 28 hektara, kao i lani. Sjetva je završena, sve je poniklo, i zadovoljni su. I Alen se, kao i svi drugi proizvođači, nadaju dobroj godini - povoljnim vremenskim uvjetima, što boljim prinosima i digestiji.
A Vlada Republike Hrvatske će u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, poručio je ministar David Vlajčić, nastaviti čvrsto podupirati i podržavati razvoj i dodatno unaprjeđenje industrije šećera. A najavio i povećanje potpora za šećernu repu za 127 eura po toni.
ŠEĆERA JE NA TRŽIŠTU DOVOLJNO
Na upit nedostaje li šećera u Hrvatskoj, predsjednik Uprave HIŠ-a Željko Zadro odgovara da je Hrvatska dio Europske unije i da uvijek treba sagledavati širu sliku, odnosno proizvodnju na razini EU-a. "Europa je u proizvodnoj 2024./2025. godini proizvela 17,9 milijuna tona šećera, a ako se uzme u obzir da se potrošnja kreće na razini od 16,5 milijuna tona - šećera ima više nego dovoljno", ustvrdio je. Dodaje da se ove godine iz EU-a planira izvesti oko dva milijuna tona šećera i napominje da tu još postoje i bescarinski ugovori koje Europska komisija odobrava Srbiji, Ukrajini, nekim afričkim, karipskim i azijskim zemljama. "Naravno, kao i svake godine kada je kod nas loše, na sjeveru Europe fantastična je godina, tako da smo, što se tiče cijena i drugoga, bili izloženi velikim pritiscima. Ovo tržište jugoistočne Europe oni još uvijek tretiraju kao izvozno tržište i tako se ponašaju i sa cijenama. Ali tu smo, borimo se i nadam se da ćemo preživjeti, bilo je i gorih godina što se tiče cijena", zaključuje predsjednik Uprave HIŠ-a.
