Dva ''ledena'' jutra su iza nas, a sudeći po najavama meteorologa, idućih dana jutarnje temperature ne bi se trebale spuštati ispod +2 Celzijeva stupnja.

Trenutačno se rezimiraju eventualne štete po voćnjacima nastale od mraza. Kako ističe Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice, generalno gledajući, posljednji mrazovi nisu u znatnijoj mjeri naštetili voćkama.

- Pritom treba imati na umu kako uvijek postoje mikrolokacije na kojima su se temperature spuštale na tri stupnja ispod nule, pa čak i niže. Znamo da je bilo i takvih područja, ali generalno mislimo da ozbiljnijih šteta nije bilo kao što se to dogodilo prije dva tjedna - kaže Zorić, naglašavajući kako kratkotrajni mrazovi koji čine manju štetu, iako čudno zvuči, dobro dođu voćarima orijentiranim na prodaju voća, posebice trešanja i šljiva. Objašnjava kako štete od 10 do15 posto prorijede plodove, čime se postiže da oni koji ostanu na stablima budu veći i dobiju veću konzumnu, odnosno tržišnu vrijednost. Potvrđuje kako je najosjetljivije koštuničavo voće, najviše marelica, te da ona obično najviše nastrada, pa se sigurno na nekim područjima to i dogodilo, ali ne u omjerima kakvih su se voćari pribojavali. Upozorava kako još nije sve gotovo i da opasnost i dalje postoji.

- Dobro smo prošli ako je to posljednji mraz, ali voćari dobro znaju da smo najveće štete znali imati oko 20. travnja, što je još relativno daleko, a voćke su stradavale i u svibnju. Sjećam se da su u tom mjesecu prije nekoliko godina jabuke imale plodove obujma 15-ak centimetra, a kajsije oko tri, kada se dogodilo naglo spuštanje temperature na -5. Drugoga dana već formirani plodovi jednostavno su pali na zemlju, a šteta je bila ogromna - prisjeća se.

Da opasnosti još uvijek ima, potvrđuje i Bojan Đurić, suvlasnik PZ-a Bajmok iz Topolja. Mraz od prije dva tjedna nije značajnije naštetio njegovu voćnjaku, koji se prostire na 25 hektara (pet hektara u punom rodu, ostalo petogodišnji voćnjak) jedine baranjske uzvisine.

- Temperatura u voćnjaku ujutro je bila 0,2 stupnja, a dan ranije -1,7 stupnjeva. Još uvijek nismo bili u voćnjaku, pa ne mogu sa sigurnošću reći ima li štete. Ne želim ništa prejudicirati iako se nadam da značajnijih šteta nema - kaže Đurić.

Informacije o ozbiljnijim štetama nema ni Davorin Škoflek, upravitelj UPRIV-a, koji voće otkupljuje gotovo isključivo od baranjskih voćara. Njegovi su se kooperanti pribojavali mraza najavljenog za utorak ujutro, ali većih problema nije bilo. Podsjeća kako je većih šteta bilo prije dva tjedna, kada su prilično stradali voćnjaci posađeni u nižim dijelovima, dok je u voćnjacima na Baranjskom brdu zabilježena šteta između 10 i 15 posto. Svakako da su eventualne štete na voćnjacima manje ako njihovi vlasnici koriste metode zaštite od mraza.

- Mraz nije nikakva novost, uvijek smo ga imali u proljeće. Metoda za zaštitu ima nekoliko, ali sustave za zaštitu potrebno je planirati prilikom podizanja nasada, kao što to čine Talijani. Nažalost, to se kod nas rijetko čini - kaže.

Napominje kako je problem i s osiguravajućim kućama koje si često zadržavaju pravo da zbog prevelikog rizika ne žele raditi puno osiguranje. IZ HVZ-a su predlagali i resornom Ministarstvu da osiguravajuće kuće pozovu na ujednačavanje kriterija, ali one su neovisne i svaka od njih radi kako želi.