Hrvatska stručna javnost, akademska zajednica i politika koriste se podatkom o 2,6 - 3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta pogodnog za poljoprivrednu proizvodnju u RH, i to uglavnom na temelju katastarskih podataka. Zbog neusklađenosti službenih evidencija sa stanjem na terenu, krivog načina evidentiranja poljoprivrednih površina i netočnih evidencija vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta dolazi se do netočnih podataka o površinama pogodnih za poljoprivredu.

Primjerice, katastarska čestica od 1000 hektara na Velebitu upisane kulture pašnjak, oranica, šuma koju službene statistike prepoznaju pogodnom za poljoprivrednu proizvodnju, u naravi nije pogodna ni jedan hektar. Česticu od 500 hektara u Lici ili Zagori kojoj ARKOD priznaje samo deset hektara pogodnih za poljoprivredu, jer je ostatak kamen, službena statistika vodi pogodnom za poljoprivredu na svih 500 hektara.

Na tu problematiku, na koju se posljedično nastavlja niz drugih krivih poljoprivrednih politika, koje su danas vidljive po cijeni hrane, povećanju uvoza i smanjenju proizvodnje, produktivnosti i konkurentnosti domaće poljoprivrede, upozorio je HUP - Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede, uz znakovitu premisu: virtualno poljoprivredno zemljište – virtualna poljoprivreda.

Pogrešne politike

- Jedan od temeljnih problema zbog kojih RH ima krive poljoprivredne politike i strategije, koje zatim znatno utječu i utjecale su na nezavidan položaj hrvatske poljoprivrede, upravo su pogrešni podatci o ukupnom poljoprivrednom zemljištu koje je na raspolaganju našim proizvođačima, na osnovi kojih se kroji autodestruktivna poljoprivredna politika - upozoravaju u HUP-ovoj udruzi.

Primjera je bezbroj; česticu od 100 hektara na Banovini i Kordunu koja se u katastru vodi kao oranica, a u naravi je na 90 hektara to šuma, kojom trebaju upravljati Hrvatske šume, te je samo 10 hektara obraslog zemljišta koje se nakon krčenja može staviti u poljoprivrednu proizvodnju, državna statistika u cijelosti smatra oranicom.

- Te i mnoge druge pogreške u načinu vođenja evidencije poljoprivrednog zemljišta kumulativno dovode do pogreške u površinama pogodnim za poljoprivredu i do 50 posto - upozoravaju HUP-ovci.

Polazeći od mnoštva podataka kao stvarnih pokazatelja, procjene su da RH na raspolaganju ima maksimalno milijun i pol hektara poljoprivrednog zemljišta pogodnog za poljoprivrednu proizvodnju. Pretočeno u praksu, samo jedan primjer: općina koja u svojim i državnim statistikama ima podatak da raspolaže s 11.000 ha poljoprivrednog zemljišta nakon očitovanja državnih institucija prilikom izrade programa raspolaganja, poput Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša, na raspolaganju za zakup ima - 4500 ha, zajedno s kamenom, raslinjem i grmljem unutar čestica, te nakon upisa u ARKOD i prihvatljivih 50 % površina općina s početnih 11.000 dolazi na manje od 3000 ha pogodnih za poljoprivredu. Zbog toga sve poljoprivredne i demografske mjere planirane za tu općinu postaju neprovedive.

Lokalnih samouprava (kojima je država, ugasivši 2018. Agenciju za poljoprivredno zemljište, vratila vrući krumpir zvan "raspolaganje državnom zemljom i njezino davanje u dugoročni zakup", redovito popraćen činjenicom da je nema dovoljno za sve, da uvijek ima nezadovoljnih, da se za nju prosvjeduje...) s problemom službenog i stvarnog broja hektara je mnogo. Levanjska Varoš, u brdovitom dijelu Đakovštine, dobro zna kako je mukotrpno rješavati osnovne imovinskopravne odnose za neku zemlju, a kamoli poslije s njom ići dalje.

- Kod nas je dosta zemlje koju je obrađivao bivši PIK, a danas je to šikara jer ju nitko nije htio obrađivati, nije bilo interesa. Stanje nije bilo sređeno zbog divljači koja je tu pravila štetu, ima i močvarnog dijela, gdje nije bilo kanalske mreže, poljskih putova i te su površine uzele Šume. Kada se nešto zašikari više o 55 posto, oni to smatraju šumskim zemljištem i krenu sa svojim planovima, iako postoji mogućnost da se to izuzme iz gospodarenja - kaže varoški načelnik Slavko Tidlačka.

Ratkov Dol

PIXSELL

Njegova općina najveća je površinom u Đakovštini, 136 km², no obradive površine su usitnjene, poljoprivreda je dobrim dijelom ekstenzivna. U tom se kraju dosta površina "zašumilo" samo od sebe, a službeno se, u katastru, vodi kao oranice.

- To treba mijenjati, a mi to ne mijenjamo jer dobijemo očitovanje Šuma što je pod gospodarenjem i više ne stavljamo u naš plan raspolaganja zemljom - dodaje Tidlačka.

Veliki ratar i stočar iz Siča kraj Nove Gradiške Antun Vrakić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore za regiju Istočna Hrvatska, kaže da na tu problematiku upozorava godinama.

- U Brodsko-posavskoj županiji od 105.000 ha u ARKOD je upisano 70.000, preostalih 35.000 ha nije, no to se ne rješava. Imamo državu 35 godina, a zemlja se ne rješava, što privatna što državna. Veliki sustavi svoje su zemljište riješili koncesijama, odmah po nastanku države, a OPG-ovi čekaju 30 godina i sada je sramota kako je sročen natječaj za zemlju - kaže Vrakić.

Dodaje da HPK uporno upozorava na te probleme, i kod premijera i kod bivšeg resornog ministra Dabre, koji je, kaže Vrakić, "krenuo u rješavanje problema".

Zakon(i)

- Statistika je popis netočnih podataka, vidi se i na primjeru zemlje. Tih 35.000 ha u BPŽ-u što nije uvedeno u ARKOD, većinom je u šikari; to su ljudi 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća davali državi da bi mogli dobiti poticaje i neka socijalna prava. Tražili smo od države da se te čestice prodaju vlasnicima susjednih čestica - kaže Vrakić.

Koliko pogrešni podatci mogu negativno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju, nastavljaju u HUP-u, pokazuje i Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Većina prijašnjih zakona, kao i aktualni, ocjenjuju, kreirana je i usvojena sa stavom kako u RH postoji milijun hektara zemljišta koje je slobodno i nitko se njime ne koristi. Pravilnik o bodovanju na natječaju za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta osmišljen je da ne boduje proizvodnju, nego socijalno-zavičajne elemente, smatrajući da postoji milijun hektara zemljišta koji bi izdržao takav model raspolaganja zemljištem.

- U stvarnosti smo dobili natječaje na kojima nema slobodnog zemljišta i natječaje na kojima se poljoprivrednicima koji su uredni proizvođači, poštuju gospodarski program, redovito plaćaju zakup zemljišta i sve druge obveze zemljište oduzima. Poljoprivrednicima koji imaju u zakupu 50 ha i na osnovi njih urednu proizvodnju, izgrađene farme ili proizvodne pogone, strojeve i mehanizaciju pogrešan Zakon oduzima zemljište, te zemljište prelazi u ruke novoga poljoprivrednika. Zemljište ne mijenja vrstu proizvodnje. Na 50 ha imamo iste prinose i vrijednosti proizvodnje. Uništili smo dobrog proizvođača i na istih 50 ha dobili smo novo zaduženje, smanjenu konkurentnost i produktivnost. Promjenom korisnika nismo dobili nikakvo rješenje, a dobili smo nove probleme u proizvodnji - upozorili su u HUP-ovoj Udruzi prehrambene industrije i poljoprivrede.

ČENKOVO

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Tidlačka smatra da bi se velik dio tog problema riješilo komasacijom, za koju oni u općini Levanjska Varoš jesu, ali ispriječile su se imovinskopravne obveze, koje su u mnogo slučajeva teško rješive.

- Imamo puno zemljišta, a realno oko 70 % želi provesti komasaciju. Iako je za provedbu okrupnjavanja dovoljna privola 50 % plus jednog vlasnika, nismo prikupili toliko jer je na malim česticama puno vlasnika, neki su umrli, neki se odselili ili nema više pravnih sljednika i nikom se ne isplati upuštati u to - kaže Tidlačka.

Stav je da bi se time uklonilo dosta šikara i dobile oranice za natječaj za zkup. No u ovim prilikama nitko neće bez riješenih imovinskopravnih odnosa "u arendu", neće nitko krčiti na svoju ruku i tako toj površini povećavati vrijednost, a na kraju ostati bez nje, jer nije njegova.

Vrakića, kaže, ljuti što na dosadašnje napore HPK-a da se upozori na tu problematiku nije bilo odjeka, a sada ispada kako je HUP, koji zastupa krupni kapital, autoritet za to pitanje.