BELI MANASTIR

Kroz Osječko-baranjsku županiju prolaze dva biciklistička EuroVelo pravca, a važnost njihove primjerene realizacije ističu svi strateški dokumenti vezani za biciklizam.

Jedan je pravac EuroVelo 6 Atlantik - Crno more (u Hrvatskoj je Dunavska ruta: granica Mađarske - Batina - Osijek - Vukovar - Ilok - granica Srbije), a drugi EuroVelo 13, Ruta željezne zavjese (u Hrvatskoj je Dravska ruta: granica Slovenije - Varaždin - Hlebine - Donji Miholjac - granica Mađarske). Treba spomenuti i Panonski put mira, uspostavljen suradnjom Osijeka i Sombora, koji počinje na graničnom prijelazu Batina, gdje se grana i prolazi kroz Park prirode Kopački rit te čini alternativu Dunavskoj ruti s kojom je i povezan… Kada je samo o Baranji riječ, gotovo cijela tamošnja (jedina) uzvisina premrežena je prirodnim biciklističkim stazama kroz surduke, šume i vinograde, koje iz godinu u godinu privlače sve više biciklista, bilo da je riječ o ''profesionalcima'', rekreativcima, ljubiteljima prirode, avanturistima… Iako je najviša točka jedine baranjske uzvisine ''tek nešto malo viša od bundeve'', svi koji su njome biciklirali dobro znaju njezine čari, uspone i padove, poput baranjskog Garmischa, najstrmijeg dijela uspona na Banovom brdu (dug je 200-tinjak metara, a iznosi 24 posto). Taj oblik turizma prepoznali su i u Gradu Belom Manastiru. Kako ističu u gradskoj upravi, Grad dosta ulaže u razvoj komunalne infrastrukture, pa tako i u izgradnju odnosno održavanje pješačko-biciklističkih staza.

- U ovom je trenutku u Belom Manastiru i prigradskim naseljima 11,65 km biciklističkih staza. Neke su dio međunarodne rute, što je grad svrstalo na svjetsku odnosno europsku biciklističku rutu - objašnjava Marko Đurin, pročelnik gradskog Upravnog odjela za graditeljstvo i stambeno-komunalne poslove, naglašavajući kako sve više građana preferira vožnju biciklima kao rekreativnu aktivnost, ali im bicikl postaje i životna potreba za obavljanje različitih aktivnosti, od odlazaka u školu, na posao, u trgovinu i slično. I to je, nastavlja, jedan od razloga zbog kojih Grad vodi računa o postojećim te nastoji izgraditi nove pješačko-biciklističke staze.

- Trenutačno smo okupirani projektima budući da su uvijek prvi mjeseci u godini najaktivniji što se tiče prijave i apliciranja projekata. Prijavljujemo, dakle, nove projekte i pripremo se za nadolazeće natječaje koji bi nam bili prihvatljivi. Također, u provedbi smo onih ranije prijavljenih projekata, pa tako završavamo projektnu dokumentaciju za izgradnju pješačko-biciklističkih staza na području grada, a riječ je o tri dionice. Jedna je završetak dionice od rijeke Karašice do središta Branjina Vrha, a druga obuhvaća zatvaranje prstena biciklističkih staza od Osječke ulice, preko Ulice kralja Petra Svačića, Trga slobode, Imre Nagya sve do novog podvožnjaka, odnosno tamošnje staze koja je izgrađena u sklopu projekta izgradnje podvožnjaka. Treća se faza odnosi na Ulicu Bele Bartoka, skroz do nadvožnjaka iznad autoceste i izlaza s upravno-administrativnog područja Belog Manastira - kaže Đurin.

Inače, prva pješako-biciklistička staza na području grada izgrađena europskim novcem (prekogranična suradnja s Mohačem i kasnije s Hrvatskim vodama) bila je ona koja je ''Crni put'' spajala sa Šećeranskim jezerom. Vrlo je važna i staza koja se proteže od Branjina Vrha, ide Osječkom ulicom i završava na izlazu iz grada, gotovo kod Ciglane.