
Štitar
Općina i mještani Štitara protiv Ministarstva poljoprivrede: Traže izdvajanje svojih oranica iz lovišta Banov dol
Proširenje državnog lovišta i na privatno poljoprivredno zemljište smatraju nezakonitim
Ustavni sud Republike Hrvatske odlučivat će o zahtjevu Općine Štitar i brojnih mještana vlasnika poljoprivrednog zemljišta protiv Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, kojim traže ukidanje, kako smatraju, nezakonite odluke o osnivanju državnog lovišta Banov dol, kojom je ono prošireno i na privatne oranice.
Proteklog se tjedna, naime, na javnoj sjednici Sudačkog vijeća Visoki upravni sud proglasio nenadležnim za odlučivanje o (ne)zakonitosti spomenute odluke i tužitelje je uputio na Ustavni sud. Načelnik Štitara Stjepan Gašparović (HSS) ističe kako taj problem tinja već dugi niz godina, tijekom kojih su se redovito obraćali Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva tražeći ograničavanje državnog lovišta na državnu šumu, ali bez uspjeha. Sredinom prošle godine pravdu su odlučili potražiti na Visokom upravnom sudu. Svoj zahtjev temelje na činjenici da su odlukom iz 1994. granice državnog lovišta proširene i na goleme privatne površine, što čini polovinu ukupnog poljoprivrednog zemljišta na području te općine.
- Državno lovište Banov dol uspostavljeno je suprotno zakonu, na način da su državnoj šumi Banov dol dodane sve privatne oranice mještana općine Štitar u sjevernoj polovini općinskog područja. Na taj je način skupa s drugim državnim površinama, koje su manje od 1000 hektara i nisu međusobno povezane, stvoreno predmetno lovište – govori Gašparović.
Dodaje da Zakon o lovstvu kaže da se državno lovište može uspostaviti na zemljištu od najmanje 1000 hektara državne zemlje u komadu, a u njega se mogu uključiti enklave ili poluenklave drugih vlasnika.
- To ovdje nije slučaj, jer privatno zemljište čini kontinuitet, a ne enklave ili poluenklave. Ako treba, spor će se voditi do Suda u Strasbourgu - rezolutan je.
Napominje da Ugovor o pravu lova, koji je Ministarstvo sklopilo s tvrtkom u vlasništvu vlasnika najvećeg trgovačkog lanca u VSŽ-u, istječe 31. ožujka ove godine, a prema informacijama kojima raspolaže, produžavat će ga dok god zakupnik bude zainteresiran za zakupninu od oko 5000 eura. Gašparović upozorava da mještani Štitara muku muče s divljim svinjama, koje već godinama haraju i hrane se po njihovim njivama.
- Zamislimo da ima samo 30 divljih krmača, a ima ih više, i sve su križane s domaćim svinjama. Prase se dva puta godišnje i pretpostavimo da oprase samo po pet prasaca. To je svake godine na njivama 300 novih svinja – upozorio je.
Dodaje da su se u posljednje vrijeme ondje pojavili i jeleni lopatari, koji su, podsjeća, strana i invazivna vrsta, "i toliko su mirni (ne bježe) da očito dolaze iz uzgoja i također čine štete".
Općinski načelnik naglašava da je zbog silnih šteta bavljenje poljoprivredom u Štitaru već godinama znatno otežano, a uzgoj dohodovnijih kultura nemoguć. Ističe da se ukupne štete zbog izravnih šteta od divljači, nemogućnosti plodoreda i proizvodnje mjere u milijunima. Podsjeća na to da je divlja svinja glavni prijenosnik i rezervoar afričke svinjske kuge, i nedopustivim smatra da država potiče sastavljanje lovišta na način da u njega ulaze državne šume, u kojima se divlje svinje kote, i privatne (tuđe) oranice, na kojima se divlje svinje hrane. Napominje i da su na edukaciji koju je u Štitaru održao predstavnik Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu saznali da je u 2024. u VSŽ-u kuga potvrđena za 39 divljih svinja, a u ovoj godini za njih 11.
Gašparović upozorava da je broj otkrivenih slučajeva svinjske kuge samo kap u moru lešina divljih svinja koje nisu ni testirane na svinjsku kugu, a jedan takav slučaj bio je i u lovištu Banov dol, kada je Općina Štitar, na temelju prijave mještana, pronašla, na zapisnik konstatirala i fotografirala lešinu divlje svinje, koje su se, napominje, nadležne službe riješile bez izuzimanja uzorka. Smatra da je samo pitanje vremena kada će ta bolest s divljih svinja ponovno prijeći na domaće svinje, uz zaključak da će suludo i protuzakonito uspostavljanje lovišta samo pogoršati situaciju.
- Iako mi je argumentacija o tome da je Odluka o ustanovljenju lovišta "propis", a ne "opći akt" vrlo čudna, jer taj "propis" nikada nije objavljen u Narodnim novinama, posve je svejedno hoće li o tome odlučivati Ustavni ili Visoki upravni sud. Dali smo si truda, pa je zahtjev kojim se traži poništenje Odluke o ustanovljenju Državnog lovišta Banov dol Ustavnom sudu odmah i dostavljen - kazao je.
Pozvao je sve mještane koji do sada nisu podnijeli zahtjev sudu za ukidanje nezakonitog državnog lovišta da dođu u Općinu i podnesu ga svatko u svoje ime.