Do novih tržišta značajnim ulaganjima u tehnologije
U ribarstvu izvozimo za 300 mil. eura, a uvozimo za 296 mil. eura
VUKOVAR
U Vukovaru je u četvrtak započela dvodnevna, 15. Međunarodna konferencija o akvakulturi, na kojoj je naglašeno kako su ribarstvo i akvakultura strateške grane hrvatskog gospodarstva. Posljednjih se godina suočavaju s brojnim izazovima, od energetske i zelene tranzicije, posljedica klimatskih promjena, inflacije i povećanja troškova poslovanja, posebice troškova radne snage i hrane.
Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, izjavio je kako je akvakultura jedan od perspektivnih sektora, a veliki se dio njezine proizvodnje izvozi.
- Posljednjih smo godina imali snažne investicije i u marikulturu i u slatkovodnu akvakulturu, posebice u nove tehnologije, inovacije i preradbene kapacitete. Gledano u razdoblju posljednjih 10 godina, proizvodnja tune se stabilizirala na 3,5 tisuće tona godišnje i izvozimo ju na japansko tržište. Što se tiče proizvodnje komarče i lubina, u posljednjih smo 10 godina više nego udvostručili proizvodnju i sada možemo reći kako u marikulturi godišnje proizvodimo oko 23.000 tona, pri čemu su nam izvozna tržišta za lubin i komarču Italija, Slovenija, Austrija i Njemačka - rekao je Kovačević.
Na konferenciji je rečeno kako su u Hrvatskoj, vezano za akvakulturu, najzastupljeniji šaran s više od 60 posto i pastrva s oko 12 posto. Šarana proizvodimo dovoljno, dok oko 50 posto pastrve moramo uvesti.
Kovačević je naglasio kako smo u akvakulturi proizvodnju stabilizirali na 3,5 - 4 tisuće tona, a kako smo imali dobre uzgojne rezultate u prošloj godini, očekujemo da ćemo "prebaciti" 4 tisuće tona.
- Iako sektor bilježi dobre izvozne rezultate i stalno se razvija, dosta je problema koje treba gledati u kontekstu klimatskih promjena, zelene tranzicije i dobrobiti životinja. Imali smo dosta i suše i poplava, što je zahtijevalo dodatna ulaganja. Sektor akvakulture ima problem većeg standarda zaštite ptica koje su problem za uzgajivače, a još uvijek imamo i nedorečenu situaciju oko lova u ribnjacima koji su bili značajan prihod našim proizvođačima - pojasnio je.
U prošloj je godini došlo do i značajnog poskupljenja hrane za ribe, povećava se i cijena rada, pa se cijeli sektor suočava s nizom izazova. Tomu treba dodati i da konkurencija ne spava, pa bi upravo ova konferencija koja je okupila znanstvenike, stručnjake i gospodarstvenike trebala kroz rasprave i zaključke dati doprinos rješavanju problema.
Naglašeno je kako još uvijek u području ribarstva imamo pozitivnu vanjsku trgovinsku bilancu, izvozimo u vrijednosti oko 300 milijuna eura, a uvozimo u vrijednosti oko 296 milijuna eura, no prošla je godina bila problematična s obzirom na poremećaj na tržištu tune u Japanu.
Iz HGK je poručeno kako su ove godine testirali američko tržište i vodili naše tvrtke na najprestižniji sajam Sjeverne Amerike, gdje traže alternativu japanskom ako se ova situacija zadrži.
