Tijekom ožujka u Baranji je u prosjeku palo 80-ak litara kiše po četvornom metru, od čega više od 20 litara u četvrtak i petak.

Sudeći po najavama meteorologa, kiša bi trebala padati i tijekom subote, nakon čega slijedi oblačno vrijeme, ali bez čestih padalina. Ovogodišnji ožujak završit će tako sa 100-injak litara kiše, što je i više nego dovoljno za usjeve. Šandor Sabo, poljoprivrednik iz Karanca, svakodnevno bilježi količinu padalina, pa dobro zna da je prošlogodišnjeg ožujka palo samo 18 litara kiše, dakle pet puta manje nego sada.

- U svakom slučaju, kiše u ovom trenutku više ne treba. Blato je, u njive ne možemo, a korovi rastu - kaže, naglašavajući kako se ratari boje da korov ne preraste, jer tada tretiranja neće djelovati. Pšenica na njegovim poljoprivrednim površinama trenutačno lijepo izgleda, ali je prerano za bilo kakve prognoze. Ako meteorološki uvjeti dopuste, proljetnu sjetvu planira početi za otprilike tjedan dana.

Da je vrijeme idealno za ubrzani rast korova slaže se i Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Novog Čeminca i predsjednik Odbora za ratarstvo HPK.

- Unazad deset dana palo je 50-ak litara kiše, što je na neki način ugrozilo usjeve stoga što korovi ekstremno napreduju, a mi ne možemo u njive kako bi izvršili tretiranje. Najprije su nas sprječavali minusi, dok to sada čini kiša. Vlaga je velika, a nakon što prestane kišno razdoblje trebat će desetak dana da se zemlja osuši - kaže. Pojašnjava kako postoji bojazan da naknadno tretiranje pšenice i ječma neće biti učinkovito. Korove, nastavlja, neće moći suzbiti, pa će u fazi vegetacije biti manjka hrane za poljoprivredne kulture, što bi moglo rezultirati slabijim prinosima. Sreću u nesreći vidi u činjenici da u Baranji ima dovoljno propusne zemlje te u tome što će kanalska mreža pokupiti oborinske vode.

- Ipak, sjetva će sigurno kasniti. No, možda je ovo vrijeme zapravo ono normalno. Ranije je proljetna sjetva kretala u prvom kvartalu travnja, ali se posljednjih godina događaju ekstremi, pa smo sijali krajem ožujka u kratkim rukavima. Pratimo i dugoročne prognoze, koje kažu kako nekih ekstremnih temperatura i toplinskih udara neće biti - naglašava Pranjić, zaključujući kako kiše do svibnja ne bi trebalo.

Više od oborina, rasta korova i parkirane mehanizacije muči ga, kaže neisplata poticaja.

- Nemojte nas hraniti kada smo siti, već onda kada smo gladni - slikovito ističe, objašnjavajući da je novac seljacima najpotrebniji sada, a ne u jeku žetve, te da su ratari u EU-u već zaboravili na isplatu poticaja. Kaže kako su mjere pomoći za sjetvu koje je najavila Vlada RH zapravo EU novac namijenjen seljacima, koji je već poodavno stigao iz ''briselske blagajne''.

- Ministar tvrdi kako sjemena i gnojiva za predstojeću sjetvu ima dovoljno. Vjerujem da je to istina, ali zato što većina seljaka nema novca za kupnju, ili to čini pod otežanim uvjetima - podvlači. n