Stanari: Suživot s vranama postao potpuno nepodnošljiv
Za svaki ozbiljniji zahvat treba čekati zeleno svjetlo resornog ministarstva
BELI MANASTIR
Mirno je bilo tijekom jeseni i zime u dijelu jedinog baranjskog grada uz školski kompleks i tamošnji veliki park.
Mislili su stanari da će, konačno, i tijekom proljeća moći bezbrižno spavati te da će im dvorišta, vrtovi, automobili… biti čisti. No, prevarili su se. Vrane, njih na stotine, ponovno su se probudile i krenule sa svojim svakodnevnim, za mnoge ljude nepodnošljivim ''koncertima''. Bez obzira na činjenicu što je prošle godine organizirano orezivanje grana na stablima u parku OŠ dr. Franje Tuđmana, a pritom je uklonjen i velik broj gnijezda, vrane su se djelomično vratile u park, a djelomično nastanile stabla u bližoj i široj okolici.
- Ovo postaje nesnošljivo. Gore je nego proteklih godina - žali se obitelj Kasap, s kojom smo o istom problemu razgovarali i prije približno godinu dana. Njihov je obiteljski dom u belomanastirskoj Ulici svetog Martina, a od školskog parka dijeli ih samo cesta. Ponavljaju kako su krovovi kuća, krovni prozori, dvorišta, terase i automobili prepuni izmeta, grozeći se pomisli na rane jutarnje sate kada započinje intenzivno graktanje.
Prije su stradavali samo stanari kuća preko puta parka, ali sada iste probleme imaju svi u krugu od nekoliko stotina metara. Ističu kako vrane "ne prežu" ni od čega, pa "napadaju" voćke, a znaju i za slučaj kada su jednom djetetu otele kiflu. I tako već osam-devet godina. Prvo je, podsjećaju, tamo bilo 50-ak vrana, ali se ta brojka tijekom godina popela na nekoliko stotina.
- Došlo je do točke kada bi rješavanje tog problema trebale preuzeti i pokrenuti više institucije. Njihova je populacija tolika da to više nije normalno. One se množe i iz godine u godinu sve ih je više. Nedajbože da dođe do nekakve infekcije. Očito je da se ne radi dovoljno kako bi se taj problem riješio - kažu, naglašavajući dao je škola pokušavala riješiti problem, da je lani u parku bila osječka tvrtka koja je orezala grane i uklonila dio gnijezda, ali su vrane nova počele graditi čak i na mjestima prijašnjih. Misle kako je školska ravnateljica učinila sve što je u njezinoj mogućnosti, pišući Gradu i osnivaču, no sve skupa očito je bilo - nedovoljno.
- Ovo što se napravilo bio je dobar potez. Krenulo se u dobrom smjeru. No samo krenulo - negoduju, pitajući se što i kako dalje.
Njihovu priču potvrdila je ravnateljica OŠ dr. Franje Tuđmana, Lidija Šumiga. Kaže kako je ponovno uputila dopis Gradu Belom Manastiru, ali se za svaki ozbiljniji zahvat treba čekati zeleno svjetlo resornog ministarstva. Podsjeća kako je Osječko-baranjska županija lani financirala orezivanje stabala u školskom parku, prilikom čega je uklonjen velik dio gnijezda.
- Ovih dana izgrađeno je nekoliko novih gnijezda. Vrana u parku nema toliko kao ranije, ali su se premjestile u bližu okolicu - ističe, dodajući kako su kontaktirali i struku te dobili informaciju da je vrane poprilično teško iskorijeniti.
Na naš prijašnji upit vezan uz problem s vranama ornitolog Tibor Mikuška objasnio je kako se, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i direktivi o pticama, vrane ne smiju ometati u vrijeme dok se gnijezde. Naglasio je kako je riječ o vrani gačcu, koja je korisna jer se hrani na poljoprivrednim površinama na kojima uništava razne kukce i ličinke te da je riječ o kolonijalnoj vrsti, koja se uvijek gnijezdi u više parova. U Baranji je sedamdesetih godina prošlog stoljeća bilo deset kolonija vrana u kojima je bilo više od 3500 parova. S vremenom, broj tih ptica se smanjio, pa je nakon rasipanja manje kolonije u belomanastirskoj vojarni dugo postojala samo jedna kolonija, u parku u Kneževu, sa 600-tinjak parova. Prije nešto manje od deset godina ornitolozi su zabilježili jednu manju koloniju kod Kneževih Vinograda, a sudeći po gnijezdima u Belom Manastiru, očito je da su formirale novu.
Glas je nedavno pisao o sličnom problemu u nekim osječkim naseljima, a zamoljen za objašnjenje, izvršni direktor Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Jasmin Sadiković, istaknuo je kako su uklanjanje gnijezda ili odstrel ptica za njih neprihvatljivi, kao i uklanjanje stabala na kojima se gnijezde ptice. Ustvrdio je kako bi se taj problem trebao rješavati sustavno, jer ga samo uklanjanje gnijezda neće riješiti. Potvrdio je kako se ptice ne smiju ubijati i njihova se gnijezda ne smiju uklanjati u vrijeme gniježđenja, dakle u ovo vrijeme.
