Zahlađenje nakon toplog vremena, kada su se temperature penjale i na više od 20 stupnjeva Celzijevih, donijelo je u noći s ponedjeljka na utorak, bar kada je o đakovačkom kraju riječ, minuse, i do -3 stupnja, te mraz, koji je za sobom ostavio dosta štete na voćkama.

Predsjednik Voćarske zajednice Hrvatske Branimir Markota kaže kako je mraz štete nanio ranim sortama marelice, trešnje i drugima, dok jabuke još nisu toliki problem jer te voćke nisu još u toj fazi.

- Prvi mraz za ovaj rod nanio je dosta štete svemu što je u voćnjacima u cvatu, a brine što se već noćas, u noći s utorka na srijedu, očekuje još veći mraz. Na jabukama ne očekujemo neke spektakularne štete - kaže Markota.

Voćarka i povrtlarka Danijela Stanešić iz Vukosavljevice u Virovitičko-podravskoj županiji kaže kako učinak mraza još ne znaju.

- Nadamo se da šljiva nije dobila jer još ne cvjeta, još je u pupu, zatvorena, a kod breskve i nektarine čisto sumnjam jer su neki cijetovi dosta zatvoreni, odnosno većina, 60 posto njih. Vidjet ćemo učinak mraza kad se krene otvarati cvijet. I prošle je godine proljeće počelo lijepim, toplim vremenom. U to vrijeme posadili smo rajčicu u plastenicima, čekamo da prođu minusi ovaj tjedan pa krećemo u sadnju u plastenicima - kaže Stanešić.

Pravo proljetno vrijeme do prije nekoliko dana unijelo je nemalu pomutnju među pčelama u košnicama jer su im visoke temperature bile signal da je završena zima i da mogu izići, oprašivati, no u opasnost ih dovode noćni temperaturni minusi.

Iskusni pčelar i predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko srijemske županije Stanko Čuljak kaže kako su pčele u svojem dosadašnjem postojanju na našem planetu sigurno prošle i ovakve vremenske uvjete i razvile mehanizme opstanka, pa se može reći da bi se, ako su uzimljene s dovoljnom količinom hrane i bez bolesti i nametnika, trebale normalno razvijati.

- Ali tu sada nastupa nepovoljno prošlogodišnje ljeto i jesen. Na području na kojem ja pčelarim od 30. lipnja pa do 1. rujna nije bilo ni kapi kiše, a temperature su isušile i ono malo dostupne hrane baš u vrijeme kada pčele razvijaju generacije koje trebaju prezimiti. Zbog nedovoljno hrane u prirodi, a pogotovo nedovoljno cvjetnog praha, te su pčele slabije hranjene i nisu se razvile u punoj mjeri. To sada dolazi na naplatu, jer takve pčele nisu uspjele dočekati proljeće i smjenu generacija, tako da već sada pčelari bilježe velike gubitke. Ti gubici se kreću od 10 do 90 posto. Pčelari koji su imali tako velike gubitke, a možemo reći ne svojom krivnjom, trebat će pomoć sviju da se oporave i obnove pčelinjake. Ovako velike gubitke imaju većinom pčelari koji pčelare stacionarno, jer njihove pčele imaju slabiji izbor hrane koju ne može nadoknaditi pčelar. Tako da će u ovoj godini pčelari morati uložiti velike napore i financijska sredstva da obnove svoje pčelinjak, a tek onda razmišljati o vrcanju – kaže Stanko Čuljak.