PUNITOVCI/KRNDIJA

Osamnaest mladih osoba i mladih obitelji s područja Općine Punitovci iskazalo je interes za život u kolektivnom stanovanju na ruralnom području u anketi koju je ta lokalna samouprava provela među stanovništvom u sva svoja četiri naselja. Punitovci su za mjesto takve gradnje, gradnje stambene višekatnice na selu, predložili čestice u bivšem jedinom "državnom selu" u Hrvatskoj - u Krndiji.

Rezultat je to u tom dijelu Đakovštine provedbe javnog poziva jedinicama lokalne samouprave na potpomognujtim područjima vezano uz program izgradnje i obnove stambenih jedinica u državnom vlasništvu na potpomognutim područjima RH namijenjen stambenom zbrinjavanju mladih osoba i mladih obitelji, koji je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovne bilo raspisalo 10. siječnja.

Tek će precizirati

- U pismu namjere za tu izgradnju ponudili smo više čestica - čestice broj 43, 47, 48 i 49, u Ulici Vladimira Nazora u Krndiji - kaže stručna suradnica u Općini Punitovci, Tihana Duvnjak.

Time bi mladi i mlade obitelji s tog područja dobili priliku za život na selu u zgradi kolektivnog stanovanja, a istovremeno bi to bila i prilika za Krndiju, njezin demografski oporavak, njezino naseljavanje, novi život, koji joj je prijeko potreban s obzirom na to da prema posljednjem popisu stanovništva ima samo 39 stanovnika.

S. ŽUPAN

- Ministarstvo graditeljstva tim programom nudi četiri modela: izgradnju stambene zgrade, već postojeće objekte u vlasništvu države i dr., a mi smo za izgradnju zgrade za kolektivno stanovanje, no još nismo precizirali kolika bi ona bila, s koliko katova i stanova - kaže Duvnjak.

Čestice koje su Punitovci državi predložili za izgradnju stambene zgrade nalaze se između već postojećih kuća u Nazorovoj u Krndiji, selu na idealnom sjecištu puteva - jednako je asfaltom udaljena od Đakova, Našica i Osijeka. U središtu je sela velika crkva Uzvišenja Sv. Križa, veličinom iza đakovačke katedrale, pa ju zovu i malom katedralom, no to je, uz obnovljeni mali mjesni dom i seosko groblje, jedini javni sadržaj u naselju. Područna je škola zatvorena godinama, selo nema ni prodavaonicu ili nešto slično.

Međitim, do pretkraj Drugog svjetskog rata Krndija je živjela neki posvema drukčiji život od današnjeg; 1931. imala je 1400 stanovnika, i to većinom njemačkog. S mnogo ulica, mesnicom, gostionicama i drugim radnjama bila je veliko, napredno selo, ponosno na svoju veliku crkvu. Krajem Drugog svjetskog rata, s dolaskom nove, partizanske vlasti, njemačko je stanovništvo protjerano, sav život morao im je stati u zaprežna kola. Crkva je granatirana i pretvorena u skladište za žito, a cijelo selo u logor za folksdojčere.

Prijelomna 2019.

Poslije je naseljeno kolonistima, a država je selo, sve nekretnine, uzela pod svoje, pa je u njezinu vlasništvu, slijedom administrativno-vlasničkih bespuća, Krndija ostala sve do nedavno, bivajući više od 70 godina jedino "državno selo" u RH, u kojem Krndijaši nisu bili vlasnici kuća u kojima žive cijeli život.

Povijesna se promjena za selo i Krndijaše dogodila u vrijeme Ministarstva državne imovine i njegova ministra Gorana Marića, kada on, zajedno s Općinom Punitovci i tadašnjom/sadašnjom općinskom načelnicom Jasnom Matković (HDZ), koja na svibanjskim lokalnim izborima ide po novi mandat, pokreće postupak kojim država vlasništvo u selu 2019. prenosi na Općinu, a ona potom vlasništvo nad kućama rješava sa stanovnicima Krndije.

Rečeno - učinjeno. Nakon rješavanja pitanja vlasništva, sada to selo treba daljnju stambenu izgradnju, ljude.