DRAŽ

U Baranji je mnoštvo zaštićenih kulturnih dobara. Brojna arheološka nalazišta i gotovo svi stariji sakralni objekti uvršteni su u Registar kulturnih dobara RH. Društvo im prave dvorci u Kneževu, Bilju, Dardi i Tikvešu, spomenik "Pobjeda" s kriptom u Batini, tradicijska kuća s okućnicom u Topolju, vinski podrumi, pustara Zlatna Greda, skladište za žitarice u Mirkovcu… Svemu treba dodati i pokretnu zaštićenu kulturnu baštinu poput belomanastirskog "Ćire", lokomotive "Lilike"...

Cijela je Baranja, dakle, ''prošpartana'' zaštićenim dobrima, čini se da ih je mnogo, ali struka tvrdi da je to samo djelić onoga što ta regija može ponuditi, odnosno da postoji još podosta toga, materijalnog i nematerijalnog, što zaslužuje upis u registar.

- Kada bi se moglo, Baranju bi cijelu trebalo zaštiti - stav je dijela struke koja već godinama radi na prikupljanju podataka potrebnih za uvrštavanje dobara u spomenuti registar.

No, samo su dva zaštićena nematerijalna kulturna dobra. Prvo je to postalo baranjsko crkveno pučko pjevanje (kao sjedište je navedeno Topolje), a u veljači 2021. godine kao 184. nematerijalno dobro u Registar kulturnih dobara RH upisan je baranjski šokački vez. U bliskoj budućnosti svoje mjesto u Registru mogle bi naći i baranjske buše. Prijedlog resornom ministarstvu zajednički su podnijeli TZ Općine Draž, KUD Baranjski Šokci iz Gajića, Udruga Petaračke buše iz Baranjskoga Petrovog Sela te KUD Seljačka sloga iz istoga mjesta.

- Na neki način smo se udružili u nastojanju da baranjske buše budu upisane u Registar kulturnih dobara kao nematerijalna baština. Tako štitimo pokladne običaje Šokaca u Baranji. Osim što bi to bila kruna našeg i rada naših starih na očuvanju običaja, uvrštavanje u Registar otvara razne mogućnosti financiranja sličnih programa iz fonda Ministarstva kulture za očuvanje nematerijalne kulturne baštine, kroz koji već ostvarujemo određena sredstva za organizaciju Baranjskog bećarca ili Pokladnog gajdaškog festivala - kaže Filip Golubov, direktor TZ-a Općine Draž.

Dodaje kako su sve potrebne korake napravili (elaborat, prijava, izjave…) te kako sada nestrpljivo čekaju odluku Ministarstva kulture koja možda bude donesena već do ovogodišnjih buša, čije održavanje, barem u šokačkim selima Općine Draž, počinje 27. veljače i traje do utorka, 4. ožujka, uoči Pepelnice - Čiste srijede. Podsjeća kako se u šokačkim selima Baranje do današnjeg dana održao običaj "teranja buša" te kako su "buše" zapravo naziv pokladnog običaja baranjskih Hrvata, Šokaca, u selima uz granicu s Republikom Mađarskom: Dražu, Gajiću, Topolju, Duboševici, Baranjskom Petrovom Selu, Luču, Torjancima i Branjinom Vrhu. Naglašava da je običaj baranjskih buša istovjetan pokladnom običaju "Busójárás" (mađ. pohod buša) iz Mohača, koji je upisan na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te se tumači kao običaj koji se veže uz Šokce - slavensku etničku skupinu iz Hrvatske i legendu o protjerivanju Turaka. Na nekoliko stranica elaborata poslanog u Ministarstvo potanko su opisali sve karakteristike tog običaja, kao i povijesne činjenice. Osim na podjelu Baranje nakon Trianona, podsjećaju na legendu vezanu uz buše.

“S obzirom na to da su u strahu od Turaka Šokci živjeli u teško dostupnim močvarnim i šumskim područjima, legenda objašnjava da su se jednog dana odlučili maskirati u strašna bića. 'Naoružani' vilama, štapovima, zvonima i čegrtaljkama zaplašili su i potjerali Osmanlije iz svojih nekadašnjih naselja. Još starija legenda kaže su na taj način tjerali 'zimu i zla', ali sjećanje na oslobođenje od višestoljetne osmanlijske okupacije inkorporiralo se u kolektivnoj svijesti kako su upravo Osmanlije jedno od zala koje je trebalo otjerati, pa je oslobođenje od njih preuzelo primat u tumačenju ovog običaja", stoji u elaboratu.