BELI MANASTIR

''Prošla je godina za baranjske pčelare bila relativno dobra, no opet je podbacio bagrem, koji čini 50-ak posto našeg meda. Razlog su loši klimatski uvjeti, točnije naglo zahladnjenje u travnju, koje je uništilo cvijet. To vam je kada poljoprivrednicima totalno podbaci pšenica'', objasnio je uoči redovne izvještajne skupštine Pčelarske udruge Baranje njezin predsjednik, Stipan Kovačić, nastavljajući kako je u svibnju i lipnju medilo gotovo sve, što je rezultiralo krasnom lipom i suncokretom (sve do ''mješavine'' oluja i tropskih temperatura), čime su zadovoljni baranjski, ali i svi ostali pčelari koji su košnice dovozili u Baranju.

Naglasio je kako je jedan od problema bilo tretiranje komaraca, posebice u općinama Bilje i Darda, odnosno područjima oko Drave, kada su stradali pčelinjaci koji nisu bili preseljeni.

Ivica Getto

- Ipak, više od prinosa zabrinjava nas tržište, što je sada već pomalo stara priča koja se ponavlja iz godine u godinu. Mi na istoku Hrvatske nemamo komu prodati med. Imamo ga viška. Godinama se uvozi jeftin med, a sada zbog Ukrajine još i više, što nam remeti stanje na tržištu. Cijenu nam ruše nakupci i otkupljivači, pa je otkupna cijena cvjetnog meda 2,5 eura za kilogram, za što se ne isplati pčelariti - žali se, dodajući kako je maloprodajna cijena baranjskog meda između 7 i 8 eura, što mu se čini dobrom cijenom. Upitan čine li što o tom pitanju, kaže kako pčelare pokušavaju educirati da se više posvete marketingu, web shopovima i sličnom načinu prodaje, drugim riječima, da se maknu od prodaje isključivo s kućnog praga.

- Jedan od načina naše ''borbe'' za tržište je i organizacija Dana meda u belomanastirskom Etnološkom centru baranjske baštine - podsjeća Kovačić. Inače, baranjska je pčelarska udruga među top 5 hrvatskih udruga po broju članova i košnica. U ovom trenutku ima ukupno 145 članova, od kojih 114 redovnih, 11 obiteljskih te 20 pridruženih članova. Pčelarstvom se bave 23 žene. Prema prošlogodišnjim podacima, od ukupne brojke, u Baranji živi 89 (67 %) pčelara s 5193 (69 %) prijavljenih zajednica, a izvan Baranje 43 (33 %) pčelara s 2317 (31 %) zajednica stacioniranih na području Baranje.

- Ukupno je, dakle, evidentirano više od 7000 pčelinjih zajednica, što znači da članovi naše udruge godišnje proizvedu približno 200 tona meda - podvlači Kovačić.