ĐAKOVO

Drugo tromjesečje zaredom Đakovčani nisu na listi 25 gradova s najzaduženijim građanima, odnosno najzaduženijim potrošačima.

Lista je to Financijske agencije koju ona, prema kriteriju visine duga prezaduženih potrošača po gradovima, objavljuje svaka tri mjeseca, istovremeno s listom 25 gradova čiji je kriterij broj prezaduženih građana. Na potonjoj Fininoj listi Đakovo sa stanjem na dan 31. prosinca 2024. godine i dalje je, istina jest, na posljednjem, 25. mjestu, no raduje da se broj građana u odnosu prema trećem kvartalu 2023. praktično nije mijenjao - 31. prosinca 2024. bio je 1225, a tri mjeseca prije 1224. Od 23.577 stanovnika Đakova na samom kraju 2024. obveze ne podmiruje njih 1225, odnosno 5,2 posto, što je osam posto radno sposobnih na tom području

S obzirom na to da posljednji grad na Fininoj listi čiji je kriterij iznos ukupnog duga prezaduženih građana – Ivanić Grad, odnosno njegova 762 prezadužena građanina, na samom kraju 2024. godine ima ukupan dug od 12,3 milijuna eura, zaključak je kako je ukupan dug prezaduženih Đakovčana manji od tog iznosa. Zanimljivo je da je na području Ivanić Grada gotovo upola manje prezaduženih od broja prezaduženih potrošača na području Đakova, ali duguju više od potonjih. Ivanić Grad je i krajem rujna 2024. bio na 25. mjestu s istim iznosom duga svojih prezaduženih građana, što znači da od tada do kraja prosinca 2024. nije rastao ni dug prezaduženih na đakovačkom području. Na kraju drugog tromjesečja 2024., 31. lipnja, broj prezaduženih Đakovčana bio je 1254.

Prije stagnacije ukupnog duga dug prezaduženih Đakovčana bio je oko 14 milijuna eura, pa i nešto više od toga. Taj iznos ukupnog duga prezaduženi Đakovčani donedavno su "držali" dugo vremena, a prosječan dug po prezaduženom potrošaču bio je više od 10.000 eura. Usporedbe radi, na kraju prošle godine crni rekorderi po visini prosječnog duga su Riječani - 76 tisuća eura.

“Slijede ih potrošači općine Gornji Kneginec s dugom od 65 tisuća i potrošači općine Petrijanec s dugom od 59 tisuća eura, grada Novog Marofa - 47 tisuća, Makarske - 24 tisuće eura (...)" navode u Financijskoj agenciji.

Lokalni analitičari zaustavljanje broja prezaduženih i iznosa njihova duga objašnjavaju porastom zaposlenosti, a time i redovitih primanja za servisiranje obveza. Tu je i institut otpisa duga neperspektivnima za njegovo vraćanje.

Gledajući sliku prezaduženih i njihovih dugova na razini cijele Hrvatske, krajem 2024. godine u odnosu prema kraju 2023. broj je prezaduženih potrošača pao, i to za oko pet posto, no istovremeno je njihov ukupan dug u godinu dana narastao, za nešto manje od deset posto. "Prema podatcima koje je obradila Fina, s 31. prosinca 2024. godine 199.165 potrošača nije podmirilo svoje dospjele osnove za plaćanje. Dug potrošača, evidentiran u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 2,93 milijarde eura. Krajem prosinca 2023. evidentiran je 210.781 potrošač s neizvršenim osnovama, a dug je iznosio 2,71 milijardu eura", navode u Fini.

Prema strukturi vjerovnika, prezaduženi potrošači bankama duguju 22 posto ukupnog duga, prema svim financijskim institucijama 25 posto. Udio duga središnjoj državi je 35,9 posto.

Slijedi dug potrošačima kao vjerovnicima s udjelom od 2,8 posto, osiguravajućim društvima (2 %), jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (1,2 %), tvrtkama u području djelatnosti Informacije i komunikacije (1 %) te svim ostalim vjerovnicima (tvrtkama i obrtima u preostalim područjima djelatnosti) - 32 posto.