BELI MANASTIR

Primjena Zakona o osobnoj asistenciji i Zakona o inkluzivnom dodatku, kojim su obuhvaćena četiri prava (dva iz sustava socijalne skrbi, jedan iz sustava mirovinskog osiguranja i dva iz domene Zavoda za zapošljavanje), drugim riječima, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, dječji doplatak za djecu koja imaju teškoća u razvoju i naknada sa Zavoda za zapošljavanje za osobe s teškoćama, najaktualniji je predmet kojima se u ovom trenutku bave u sustavu socijalne skrbi, točnije, u uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Tako je i u belomanastirskom područnom uredu, čija upraviteljica Marija Pavluković naglašava kako je inkluzivni dodatak razvrstan u šest razina potpore, pa se, ovisno o tome, kreću i iznosi. "Protekle smo se godine najviše bavili predmetima vezanima uz donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku. Za sada nema nekih novih zakonskih promjena, ali za očekivati je da će doći. Glede samog inkluzivnog dodatka, koji je zapravo novčana pomoć namijenjena osobama s invaliditetom, u ovom je trenutku na području pod našom ingerencijom 520 korisnika. No prošle godine zaprimljeno je više od 1300 zahtjeva. Dio ih je još uvijek u obradi, a dio zahtjeva je odbijen", kaže Pavluković, objašnjavajući kako je preduvjet za podnošenje zahtjeva medicinska dokumentacija, na temelju koje Zavod za vještačenje procjenjuje o kojem se stupnju invaliditeta radi, te postoje li uvjeti za primanje tog dodatka. Kaže kako su mjesečne naknade podijeljene u pet razina, i kreću se od 138 do 720 eura. Nastavlja da broj korisnika zajamčene minimalne naknade već nekoliko godina stagnira, a trenutačno je u sustavu, što se Baranje tiče, 750 kućanstava - korisnika takozvane socijale. I njezin iznos ovisi o nekoliko čimbenika, među kojima su, primjerice, broj članova kućanstva, njihov radni status...

“Za radno sposobnog samca naknada iznosi 160 eura, a za radno sposobnu osobu koja živi u kućanstvu 112 eura", kaže. Za razliku od prije pet, deset i više godina, broj "socijala" prilično je manji, a upitana zbog čega je tomu tako, odgovara kako se u većini slučajeva radi o iseljavanju iz Baranje i Hrvatske. Postoje, doduše, i slučajevi da se netko od korisnika zajamčene minimalne naknade zaposli, primjerice u sklopu projekta Zaželi, ali tvrdi kako je to dosta rijetko.

“Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu imaju osobe koje su prijavljene na Zavod za zapošljavanje, radno nesposobni, stari i bolesni", objašnjava Pavluković, ističući kako su "bolna točka" belomanastirskog područnog ureda zasigurno udomiteljske obitelji, kojih je iz godine u godinu sve manje, premda se Baranja nekada dičila njihovim brojem. Također, problem je mali broj zaposlenih u "socijalnom sustavu".