U Baranji pravo glasa nema samo 2230 stanovnika
Uspoređujući biračke popise i popis stanovništva, mnogi se pitaju koliko ljudi uopće živi u Baranji
BELI MANASTIR
Hrvatska je protekle nedjelje, pa tako i Baranja, "apsolvirala" još jedne izbore - ovaj put one predsjedničke.
Većina Baranjaca koji su izašli na izbore rukovodila se sloganom "predsjednika za predsjednika" i svoj je glas dala Zoranu Milanoviću, koji je pobijedio u svim baranjskim općinama i gradu Belom Manastiru. Na izbore je u devet baranjskih jedinca lokalne samouprave imalo pravo izići 28.552 osobe s pravom glasa, a sudeći prema posljednjem popisu stanovništva od prije četiri godine, kada su u osam općina i gradu evidentirana 30.782 stanovnika, pravo glasa nema samo 2230 stanovnika regije između Dunava, Drave i Mađarske. Tako je u Belom Manastiru i prigradskim naseljima na biračkim popisima za drugi krug predsjedničkih izbora bilo 7457 birača, a posljednji popis kaže da u njemu živi 7973 ljudi, što znači da ih pravo glasa nema samo 516, odnosno da ih je toliko mlađih od 18 godina. Brojka je pomalo apsurdna kada se zna, primjerice, da su na području jedinog baranjskog grada dvije osnove škole - OŠ dr. Franje Tuđmana i OŠ Šećerana, čije je sjedište u istoimenom belomanastirskom prigradskom naselju. U drugu spomenutu školu, doduše, idu i učenici iz općine Petlovac, ali je većina od njih 234 upravo s područja grada, odnosno njegovih prigradskih naselja. U OŠ dr. Franje Tuđmana, pak, upisano je 430 mladih Belomanastiraca, a Dječji vrtić Cvrčak, bez područnog odjela u drugoj općini (Petlovac), polazi 213 djece. Svemu treba dodati i učenike neke od tri belomanastirske srednje škole čije je prebivalište Beli Manastir, kao i najmlađe Belomanastirce čiji ih se roditelji nisu odlučili upisati u dječji vrtić. Kada se sve skupa zbroji, dolazimo do brojke tek nešto manje od 1000 osoba. Nadalje, od posljednjeg popisa treba oduzeti i 500-tinjak pokojnika (posljednjih godina godišnje se obavlja između 116 do 148 pokopa, a samo prošle godine obavljeno ih je 146), dok je rođeno upola manje djece. Mnogi su skloni tvrdnji kako popis stanovništva koji se održao prije četiri godine nema baš mnogo veze s pravim stanjem stvari, a drugi su mišljenja kako biračke popise treba češće i kvalitetnije ažurirati. Robert Gojević, predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva, tvrdi kako njegovo povjerenstvo s ažuriranjem popisa birača nema nikakve veze jer im popisi budu dostavljeni tek uoči izbora.
“U posljednje vrijeme popisi su se nekako iskristalizirali, tako da većih problema nema, što se vidi i po malom broju pritužbi, odnosno intervencija", kaže. Nerazmjer između posljednjeg popisa i broja birača bilježimo i u općini Draž, gdje je na biračkom popisu samo 25 birača manje od popisanog stanovništva.