Lani preko Save ostavili 18,6 mil. eura: Radnu nedjelju trgovina u Orašju vratili i Slavonci
Iznosi su potrošnje još i veći - za kupnju piva i duhana bez povrata PDV-a
Unatoč inflaciji i rastu cijena blagdanska je potrošnja u Hrvatskoj bila rekordna i ukupni je fiskalizirani iznos prometa po računima u prosincu bio veći od 3,5 milijardi eura. Znatan su dio novca Hrvati u najveselijem mjesecu u godini ostavili i u susjednim državama. Brojni su se Slavonci, kojima je odlazak u prekogranični šoping već godinama uobičajena praksa, za protekle božićne i novogodišnje blagdane opskrbljivali u susjednoj BiH, gdje kao strani državljani kupuju 17 posto jeftinije, kolika je jedinstvena stopa PDV-a. Iako se pravo na povrat poreza ne odnosi na iznesena mineralna ulja, odnosno gorivo, alkohol i alkoholna pića, te duhan i duhanske prerađevine, preko Save su najviše kupovali pivo, čija je cijena i bez povrata poreza osjetno niža nego u Hrvatskoj, sokove i druga pića, među kojima su cjenovno znatno povoljnija i ona energetska, kućne potrepštine, sastojke za kolače, higijenske proizvode… Preko granice se redovito opskrbljuju duhanom, ali i lijekovima.
Šest prijelaza
Kolika je bila blagdanska potrošnja Slavonaca u susjednoj BiH provjerili smo na temelju podataka o broju odobrenih zahtjeva za povrat PDV-a za kupljenu robu koju su strani državljani u prosincu iznijeli izvan carinskog područja BiH, a koje su Glasu Slavonije dostavili iz Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu suradnju Uprave za indirektno oporezivanje u BiH.
Na ukupno šest graničnih prijelaza koji vode prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji Slavonci su prošlog mjeseca podnijeli 9043 zahtjeva za povrat PDV-a na kupljenu robu u ukupnom iznosu od tri milijuna konvertibilnih maraka (KM). Riječ je o nešto više od 1,5 miljuna eura (prema srednjem tečaju HNB-a jedan je euro 1,96 KM). Kao i obično, po broju zahtjeva i potrošnji prednjačio je granični prijelaz Orašje, jedan od najfrekeventnijih u BiH, gdje je podneseno 2930 zahtjeva za povrat PDV-a. Vijednost kupljene robe pokazuje da su stanovnici Županje i okolnih sela, te vinkovačkog i otočkog kraja, u šoping-centrima na oraškom području u prosincu potrošili gotovo milijun konvertibilnih maraka. Prema iznosu potrošnje slijede prijelazi Brčko s 593.000 KM, Šamac s 578.000 KM, Gradiška s 563.000 KM, Brod s 264.000 KM, a najmanja vrijednost robe za koju je u prosincu zatražen povrat PDV-a zabilježena je na prijelazu Donji Svilaj - približno 32.000 eura. Milijunski iznosi koje u šoping-centrima na oraškom području godišnje ostavljaju Slavonci, a vrhunac je bio 2019. prije pojave koronavirusa, bio je jedan od aduta kojima se Orašje izborilo za izuzeće od primjene zakonske odredbe o neradnoj nedjelji.
U Šamcu ne rade
Naime, stupanjem na snagu novoga zakona, nedjelja, 17. studenoga 2024., bila je prva neradna za trgovce u Federaciji BiH, no trgovine na oraškom području nakon samo mjesec dana ponovno su otvorile vrata. Gradsko vijeće Orašja obratilo se Vladi FBiH sa zahtjevom za izuzećem, a ona je uvažila njihove argumente da će im neradna nedjelja napraviti ekonomske poremećaje i negativno utjecati na proračun. Trgovinu su istaknuli kao jednu od najvažnijih gospodarskih grana koja pridonosi razvoju, zaposlenosti te opstojnosti lokalnog stanovništva. Pozvali su se i na zemljopisni položaj, a među ostalim i na to da je Orašje pogranični grad u kojemu se već niz godina opskrbljuju Slavonci. Prema dostavljenim podacima, na graničnim prijelazu u Orašju u 2024. godini podneseno je 38.116 zahtjeva za povrat PDV-a na kupljenu robu u vrijednosti od 12,7 milijuna KM (približno 6,6 milijuna eura). Na svih šest prijelaza u BiH koji vode prema slavonskim županijama u prošloj je godini podneseno ukupno 108.965 zahtjeva za povrat PDV-a na robu kupljenu u vrijednosti od približno 36,5 milijuna KM (18,6 milijuna eura).
Zakon o neradnoj nedjelji ne odnosi se na Distrikt Brčko ni na trgovine u Republici Srpskoj - drugom bosanskohercegovačkom entitetu. Za razliku od Orašja, koje je tražilo izuzeće od njegove primjene, pogranično naselje Šamac (bosanski), koje se također ubraja u Republiku Srpsku, odlučilo je na prijedlog načelnika uvesti neradnu nedjelju, koju će radnici u trgovini posvetiti obitelji, a odluka je na snazi od 12. siječnja.
