Nagrada u kategoriji ruralnog turizma za projekt Baranjske vinske manifestacije (kojoj treba dodati i godišnju nagradu Anton Štifanić, koju je zaslužio Vladimir Škrobo – Bajo), osvojena na Danima hrvatskog turizma, svojevrsna je kruna prošlogodišnjeg rada baranjskih turističkih djelatnika.

Bili i Amerikanci

Turistički napredak vidljiv je i po broju dolazaka, odnosno noćenja domaćih i stranih turista, koji je mogao biti veći da se ''priroda nije poigrala'' za vrijeme održavanja nekih važnijih turističkih manifestacija. Krenimo od TZ-a Baranje, čija su ''ingerencija'' sve baranjske općine, osim Bilja i Draža. Sukladno eVisitoru, u porastu su dolasci stranih i domaćih turista, kao i noćenja gostiju čija su prebivališta izvan granica Lijepe Naše.

“Prošle je godine zabilježen dolazak 5947 stranih i 8793 domaćih turista. Stranaca je 900-tinjak, a domaćih 500-tinjak više nego 2023.", kažu u TZ-u Baranje, naglašavajući kako su stranci ostvarili gotovo 2300 noćenja više nego godinu prije (14.788), a razlika je slična u broju noćenja domaćih gostiju, s tim da ih je, ipak, više bilo 2023. Prošle godine, naime, u nekom od baranjskih smještajnih kapaciteta spavali su 14.434 puta, a preklani je brojka stigla do 16.340 noćenja. Turistički su djelatnici zadovoljni time što Baranja više nije destinacija u kojoj se, isključivo, spava samo jednu noć, jer se turisti sve češće u njoj odlučuju za dva ili više spavanja. Najviše noćenja prošle su godine ostvarili gosti iz BiH - 1860, što je četiri puta više u odnosu prema pretprošloj godini. Slijede Amerikanci s 1718 noćenja (700-tinjak više nego 2023.), no u većini slučajeva riječ je o gostima koji u Hrvatsku stižu kruzerima. Baranja je, također, zanimljiva destinacija Nijemcima, koji su ostvarili 1669 noćenja. Slijede Mađari, Poljaci, Srbi, Turci, Nizozemci, Česi, Slovaci, Talijani, Britanci… Sustav eVisitor bilježi i strance na privremenom radu u Hrvatskoj, pa je stoga veliki broj noćenja stanovnika ''ostalih azijskih zemalja''. Spavali su u Baranji prošle godine još Japanci, Kuvajćani, Tunižani, Estonci, Brazilci, Letonci, Korejci i brojni drugi. Sigurno je da najviše turista dolazi na područje Općine Kneževi Vinogradi koja je (i) zbog toga u nekoliko posljednjih godina nositelj niza turističkih nagrada.

Loš rujan

“Uz poljoprivredu, turizam je naša osnovna gospodarska grana", često ističe Vedran Kramarić, načelnik Općine Kneževi Vinogradi, podsjećajući i na jednu od novijih ''turističkih'' investicija, Interpretacijski centar u Karancu (u izgradnji). Tvrdi kako ovo etnoselo, u kojemu je više od 150 ležaja u 70-ak smještajnih jedinica (uz najave novih), zaslužuje ovakav objekt.

U TZ-u Općine Bilje - Kopački rit, pak, bilježe nešto lošije rezultate nego 2023. godine, ali situacija nije dramatična. “U usporedbi s 2023. imamo 1800 noćenja i 600 dolazaka manje. Svakako da je jedan od razloga loše vrijeme u rujnu, posebice u vrijeme održavanja Ribarskih dana koje inače posjećuje na tisuće ljudi iz raznih krajeva Hrvatske i inozemstva”, kaže Senata Majić, direktorica TZ-a Općine Bilje - Kopački rit, naglašavajući kako je tih dana otkazano mnogo dolazaka i noćenja. Jednostavnom matematičkom računicom lako je izračunati kako 500-tinjak otkazanih dolazaka znači minimum 1000 noćenja (i više, ako se zna da gosti koji dolaze na Ribarske dane ostaju i po tri noći) manje. Kako bilo, prošle je godine u južni dio Baranje stiglo približno 8000 turista koji su ostvarili nešto manje od 14.000 noćenja. Stranih je gostiju stiglo 500-tinjak, a domaćih 200-tinjak manje nego dvije godine prije. Najviše je bilo Mađara, a slijede Nijemci, gosti iz BiH, Poljaci, Česi… Iz TZ-a Općine Draž nismo dobili najnovije podatke, pa podsjećamo kako su 2023., za razliku od godinu dana prije, zabilježili 20-ak posto više dolazaka, uz 11-postotni porast broja noćenja. Riječ je tada bila o približno 1000 dolazaka i dvostruko više noćenja.