KNEŽEVI VINOGRADI

Stanje stare beljske vinarije, smještene u središtu Kneževih Vinograda, godinama je nepromijenjeno.

Prije nešto više od pet godina Belje ju je darovalo Općini Kneževi Vinogradi, ali do današnjeg je dana ona neiskorištena. To ne znači da u Općini sjede prekriženih ruku. Od samog početka, odmah nakon što je potpisan ugovor o primopredaji, pokušavali su naći najbolje rješenje. Što i nadalje čine.

- Još tada bacili smo se na posao. U suradnji s Osječko-baranjskom županijom, točnije županijskom Razvojnom agencijom i TZ-om Osječko-baranjske županije, pristupili smo izradi idejnog rješenja projekta. Izradu projektne dokumentacije nominirali smo na natječaj tadašnjeg Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, ali projekt nije prošao zato što je tamo bila prikazana određena gospodarska djelatnost u obliku smještajnih kapaciteta. Tumačenje je bilo takvo da je to profitna djelatnost, što nije bilo predmet natječaja. Od tada tražimo način financiranja, za početak novac za izradu projektne dokumentacije - kaže Vedran Kramarić, načelnik Općine Kneževi Vinogradi, ističući kako je riječ o prilično opsežnom projektu.

Ljetos je, nastavlja, o svemu razgovarao s Matom Lukićem, obnašateljem dužnosti osječko-baranjskog župana, predloživši da, u obostranom interesu, Županija pokuša ''pogurati'' cijeli projekt, tim više što je on u interesu za gospodarski, prije svega turistički, razvoj Baranje i OBŽ-a, uz napomenu kako je njegova općina svojevrsna perjanica kontinentalnog turizma. Što su, uostalom, pokazale i brojne nagrade. Projektna je ideja, podsjetimo, nazvana Polivalentni centar ''Čovjek i zemlja'', čiji je cilj povećanje gospodarske konkurentnosti i turističke ponude Baranje te povezivanje lokalne proizvodnje i enogastronomije, umjetnosti, tradicije i kulturne baštine u jedinstveno turističko/posjetiteljsko iskustvo. Dio cijele priče odnosi se, između ostaloga, na baštinu dvoje polaznika i predavača Bauhaus škole rodom iz Baranje - Zmajevčanke Otti Berger te Andora Weiningera, rodom iz Karanca.

- Bez obzira na sve rečeno, i nadalje smo otvoreni za sve opcije tipa privatnog investitora koji bi ušao i priključio se cijeloj priči. Svaka je ideja poželjna, ali podsjećam da nije u pitanju mali projekt, već zaista nešto ozbiljno. Sve se prostire na gotovo 1,5 hektara, što ne ide preko noći. Što reći kada smo samo na izgradnju nove općinske zgrade, uz osigurano financiranje, potrošili tri godine - kaže Kramarić, dodajući kako se Općina maksimalno trudi da objekt na najatraktivnijem građevinskom zemljištu u općini ‘’drži pod kontrolom’’, što je ponekad teško učiniti. Kako neslužbeno saznajemo, posljednjih je godina zanimanje pokazalo nekoliko desetaka potencijalnih investitora. No, sve je ostalo samo na zanimanju.