Ivica Getto
10.1.2025., 06:42
BATINA

Niži od siječanjskog prosjeka: Nakon čak tri poplave 2024. godine, Dunav “potočić”

Prije godinu dana Dunav poplavio vikendice na Zelenom otoku, sada je pet metara niži i u bliskoj budućnosti nikome ne prijeti

BATINA

Kada bi vlasnike vikendica na Zelenom otoku kod Batine zamolili za rezime protekle godine, zasigurno bi poručili kako će 2024. nastojati što brže zaboraviti.

Jedan od najvećih razloga za takav odgovor zasigurno su čak tri prošlogodišnje poplave. Najveća je bila ona u rujnu. Premda Dunav tada nije narastao do predviđene razine, premašio je 700 centimetara ''u plusu'', a Zeleni je otok, zajedno s približno 140 tamošnjih vikendica, postao otokom u pravom smislu riječi. Zelenootočani su stvari na gornje katove svojih objekata selili i početkom lipnja, što se pokazalo ispravnom odlukom, budući da je Dunav ''zavirio'' u veći dio vikendica. Slično se dogodilo i tijekom prošlogodišnjeg siječnja, kada je zabilježen rekordno visok vodostaj kada je o zimskom razdoblju riječ.

- Godinu ćemo nastojati što prije zaboraviti i stoga što je posljednji put Zeleni otok pod vodom bio u lipnju 2013., kada je vodostaj kod Batine bio +772 centimetra, tek nešto niži od rekordnih +795 centimetara. Prošlo je, dakle, više od deset godina bez poplava, a prošle su nam se godine dogodile čak tri. Prijetio je, doduše, Dunav i tijekom proteklih godina, dolazio vrlo blizu vikendica, ali u njih nije ulazio. Nitko od nas se nije uplašio visoke vode. I ranije smo u vikendicama boravili i u vrijeme poplava, kuhali i družili se, ali tri puta u jednoj godini ipak je previše - komentiraju Zelenootočani, izražavajući nadu da će novu poplavu čekati bar više od desetljeća.

U ovom trenutku poplave se ne moraju bojati. Što više, Dunav je, u odnosu na prošlogodišnji siječanj, pravi ''potočić''. U četvrtak u 13 sati njegov je vodostaj iznosio +68 centimetara, a 24 sata ranije bio je samo 10-ak centimetara niži. Gledajući vodostaje u njegovu gornjem toku (kroz Mađarsku, Slovačku i Austriju), plimni je val visok tek po 30-ak centimetara, što znači da u bliskoj budućnosti nikakve opasnosti nema. Nadležni iz našeg istočnog susjedstva, Srbije, do nedjelje predviđaju porast od 50-ak centimetara.

Što se višegodišnjeg siječanjskog prosjeka tiče, Dunav je u ovom trenutku otprilike metar niži. Znao se spuštati i na -50 centimetara, ali je bio i viši od 500, kao što se dogodilo prošle godine. U razdoblju od 2001. do 2024. godine najniži zabilježeni vodostaj Dunava kod Batine iznosio je -84 cm (kolovoz 2022.), a najviši +772 (lipanj 2013.), kada je izmjeren i maksimalan protok vode od 8486 m3/s.

Podsjetimo, rijeka je prije 12 godina javnosti pokazala dio svojih tajni koje čuva od Batinske bitke u studenome 1944. godine. Samo pedesetak metara od središta Batine, na mjestu gdje je nekada prometovala skela i spajala dvije riječne obale, “izronio” je tada, među ostalim, cijeli prednji trap njemačkoga vojnog džipa, a mogao se vidjeti i vojni kamion. 

Najveći vodostaj zabilježen 1965. godine

Gledajući u povijest, najveći ikada izmjeren vodostaj Dunava kod Bezdana (u Batini tada nije bilo mjerne postaje) zabilježen je u lipnju 1965. godine, kada je dostigao +776 centimetara, što bi odgovaralo +795 centimetara kod Batine. Najveća baranjska poplava o kojoj postoje pisani i slikovni tragovi, iako se u analima spominju i veće, dogodila se sredinom svibnja 1965. godine. Tada su Drava i Dunav naglo počeli rasti, ali da će se dogoditi takva katastrofa, nitko nije mogao naslutiti.