Ivica Getto
8.1.2025., 18:42
DEMOGRAFSKI TREND

Pogreba je u Belom Manastiru gotovo trostruko više nego novorođene djece

Prošle su godine u Belom Manastiru bila 146 pogreba, a u istom je razdoblju isplaćena 51 naknada za bebe

BELI MANASTIR

Odnos rođenih i umrlih stanovnika Belog Manastira, zajedno s prigradskim naseljima, i nadalje je, kao i u većem dijelu Hrvatske, prilično zabrinjavajući.

Lani je, naime, održano gotovo trostruko više pogreba nego što je bilo novorođene djece, odnosno isplaćenih naknada za novorođenčad. Prošle je godine, naime, isplaćena 51 naknada, a u istom je razdoblju bilo 146 pokopa. Budući da je teško doći do podatka o broju novorođene djece, broj isplaćenih naknada za novorođenčad uzima se najrelevantnijim podatkom.

- Podnošenje zahtjeva moguće je šest mjeseci od rođenja djeteta, pa će neki zahtjevi možda biti zaprimljeni tijekom siječnja ili kasnije za djecu rođenu krajem 2024. godine. Stoga je teško precizno reći koliko je djece rođeno prošle godine - poručuju iz gradske uprave, dodajući kako se, ipak, zahtjevi najčešće podnose u roku od mjesec dana, pa se ta brojka zasigurno neće drastično povećati. Podsjetimo, tijekom 2022. godine isplaćeno je 69 naknada, a godinu dana ranije njih 52. Iznos naknade za novorođenčad je 530,89 eura, a ta je mjera samo jedna u nizu onih demografskih, čiji je cilj privući nove stanovnike odnosno zadržati one koji prebivaju u jedinom baranjskom gradu. Pogreba je, nažalost, znatno više.

- Prošle godine održano je 146 pogreba, dok ih je pretprošle bilo 130 - kažu u Baranjskoj čistoći, tvrtki koja skrbi o belomanastirskim posljednjim počivalištima (Katoličkom, Pravoslavnom i Novom groblju na području grada te grobljima u prigradskim naseljima Branjinom Vrhu, Šumarini i Šećerani). Gledajući posljednjih nekoliko godina, broj pokopa je više-manje sličan, a kreće se od 116 do 148 godišnje. Kako ističe direktor Baranjske čistoće Damir Paulić, bez obzira na činjenicu što je broj pogreba, primjerice, pretprošle godine bio nešto manji, riječ je samo o apsolutnom iznosu, što ne odgovara pravom stanju stvari.

- U relativnom iznosu ipak je riječ o svojevrsnom povećanju s obzirom na umanjeni broj stanovnika, čemu je dokaz i posljednji popis stanovništva - objašnjava, navodeći kako je na belomanastirskim grobljima pokopano približno 11.000 pokojnika, što je prilično više nego što je živućih stanovnika jedinoga baranjskog grada. Dokaz je to stagnacije sredine, za razliku od, primjerice, Zagreba, u kojem je omjer dvostruko veći na strani živih. No Zagreb je ipak neka druga priča, kao i neki drugi veći gradovi, koji iz godinu u godinu privlače više novih stanovnika nego Beli Manastir i njemu slični gradovi na istoku Lijepe Naše.

Najviše je pokopa i nadalje na Katoličkom groblju (53), ali njihov broj nastavlja rasti i na Novom groblju (38). Na Pravoslavnom groblju protekle su godine pokopana 24 pokojnika, u Branjinom Vrhu 15, Šećerani tri, a u Šumarini 13, što je povećanje u odnosu na 2023. godinu. Najveći broj pokopa zabilježen je tijekom prošlogodišnjeg siječnja (19), slijedi listopad (18), te srpanj i rujan (po 16). Najmanje je pokopa bilo u svibnju (6) i lipnju (4). 

Više od sedam tisuća grobnih mjesta

Povijest groblja u Belom Manastiru i prigradskim naseljima duga je više od 150 godina, što se utvrđuje na temelju podataka o pojedinim grobnim mjestima i grobnim natpisima. Na ukupno sedam groblja nalazi se više od 7000 grobnih mjesta, ali je, ističe Paulić, ‘’aktivna komunikacija’’ sa samo nešto više od 3400 vlasnika grobnih mjesta.