Domaćini časte jahače
Jahači će sve do Čiste srijede uveseljavati Slavonce i Baranjce
Prije korizme i razdoblja posta i odricanja, pokladnim se jahanjem žele proveseliti i "prokeriti ", a veselom će pjesmom i topotom gizdavih konja razgaliti mnoga srca
Već tradicionalno početkom godine, nakon božićnih i novogodišnjih blagdana, na području Slavonije i Baranje kreće sezona pokladnog jahanja ili jašenja kako ga neki zovu, a veseli će jahači sve do Čiste srijede, 5. ožujka, uveseljavati stanovnike brojnih sela i gradova na istoku Hrvatske. Domaćini će ih dočekivati u svojim dvorištima i častiti suhomesnatim delicijama, krofnama, kiflicama i neizostavnom slavonskom šljivovicom. Običaj je to koji datira još iz vremena Vojne krajine, kada su graničari na Savi čuvali granice od Turaka i danas se njeguje i čuva kao dio tradicijske kulturne baštine. Vojnici su na konjima tada jahali selom i tražili cure, jer to im je bio jedini način da dođu do djevojaka, pojašnjavaju konjogojci iz Županje. Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća Županjci obnavljaju običaj pokladnog jahanja. Na tom je području granica između Austro-Ugarske Monarhije i Turskog carstva bila rijeka Sava. U Županji je tada bitnu ulogu odigrao graničarski čardak, danas jedini očuvani čardak u ovom dijelu Europe, u kojemu je smješten Gradski muzej Županja. Čuvajući svoj čardak, graničari su uspjeli sačuvati i uspomene iz Vojne krajine, povijest i šokačke priče ispričane oko konjarskih vatri.
Kalendar se nadopunjuje
Iako je taj običaj vezan uz naselja uz granicu, pokladno se jahanje iz godine u godinu organizira u sve većem broju sela diljem Slavonije i Baranje, u kojima taj običaj nikada ranije nije ni postojao, pa ih je prema mnogima, primjerenije nazivati zimskim jahanjem. Na do sada utvrđenom kalendaru ovogodišnjih jahanja prvi su upisani Rešetari, gdje se u nedjelju, 5. siječnja održava 6. Šokačko jahanje, a 11. siječnja topot konja i pjesma odlično raspoloženih jahača odjekivat će Slatnikom Drenjskim i Bistrincima-Belišćem. Za 18. siječnja najavljeni su Kršinci, dan kasnije Velika Kopanica, 25. siječnja Stari Mikanovci, a 26. siječnja Općina Bebrina. Prvog dana veljače vesela će povorka raspjevanih jahača proći Vrbanjom i Ilokom, a dočekat će ih i u Župi Rajić. Dan kasnije na redu su Kruševica-Slavonski Šamac. Za 8. veljače predviđeni su Cerna i Privlaka, sutradan Kupina, a 9. veljače Tordinci i Posavski Podgajci. Mještani Piškorevaca, Čepina i Bošnjaka u pokladnom će jahanju uživati 15. veljače, a stanovnici Gradišta i Oprisavaca dan poslije. Vinkovci su rezervirani za 22. veljače. U nedjelju, 23. veljače brojni će jahači prodefilirati ulicama Županje i pjesmom i topotom konja najaviti početak 58. Šokačkog sijela. Istog će se dana konjanici okupiti i u Širokom Polju, a Štitarom će proći tri dana kasnije. Za prvi dan ožujka upisani su Komletinci, Branjin Vrh i Gundinci, za 2. ožujka Ruščica, a jahači će te nedjelje predvoditi i veliku pokladnu povorku u Županji, u okviru Sijela. Konjanici će Babinom Gredom projahati sutradan, 3. ožujka, a dan poslije i Otokom, Popovcem i Dražom. Riječ je o za sada poznatim terminima, a još neka naselja diljem Slavonije i Baranje utvrđuju i dogovaraju datume održavanja pokladnog jahanja.
Dočekuju i časte jahače
Pokladnim se jahanjem Slavonci i Baranjci žele u vrijeme poklada, prije korizme i razdoblja posta i odricanja, proveseliti, "prokeriti" i pjesmom i topotom gizdavih konja razgaliti mnoga srca. Jer neraskidiva je veza Slavonca i konja, koji za Šokca ima mitsko značenje. Biti domaćin pokladnog jahanja, ugostiti i počastiti jahače i goste, koji im uzvraćaju pjesmom, oduvijek je bila velika čast, ponos i dika. Želja je da se taj svima omiljeni običaj, kao zalog opstojnosti, prenese na mlađe naraštaje, koji ga rado prihvaćaju, ponosno pokazujući ljepotu svojih konja i vještinu jahanja.
Predsjednik Konjogojske udruge "Stari graničar" iz Županje Marko Maroševac redovito ističe nužnost kvalitetne organizacije pokladnog jahanja i očuvanja izvornosti tog starog graničarskog običaja kojemu je cilj sačuvati dio bogate slavonske povijesti. U Županji o tome itekako vode računa. Podsjeća da je osnovno pravilo da u povorku može samo jahač u narodnoj nošnji (rajtozne, rubina, špenzle, kožuh i čizme), čiji je konj uredan i koji poštuje pravila organizatora.
