BELI MANASTIR

Kako se bliži Badnjak, na popise za kupnju ubacuje se i riba, slatkovodna ili morska. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, posebice Slavoniji i Baranji, najčešći je izbor, zna se, šaran, iako ni som, smuđ, štuka ili pak tolstolobik, amur, bijela riba… nisu rijetkost. Štoviše, sve je više onih čiji kućni budžet nalaže konzumiranje jeftinije, bijele ribe, od koje se također može pripremiti itekako ukusan obrok. Tradicionalisti, a takvih je podosta, ipak neće pristati da Badnjak prođe bez ribljeg paprikaša odnosno pečenog ili pohanog šarana, iako to baš i nije u duhu posnog odricanja. U ovom trenutku, barem što se Baranje tiče, cijena kilograma šarana je od 5 do 5,30 eura za kilogram žive vage. Tako za kilogram šarana u belomanastirskoj ribarnici PP-a Orahovica na Trgu slobode treba izdvojiti 5,20 eura, isto kao i uoči Uskrsa, premda je početkom godine bio 4,98 eura. Prije nešto više od godinu dana, podsjetimo, za istu količinu te ribe trebalo je izdvojiti 3,58 eura (26,99 kuna). Ponuda je u toj ribarnici prilično raznolika, a na ploči ispred prodavaonice ispisano je kako nude svježe riblje odreske, smuđa, čips od šarana, riblje paštete… Narudžbe još uvijek primaju, radno je vrijeme produženo, a uslužno i čiste ribu. Cijena soma je 7,96 eura za kilogram, pa tko voli - nek' izvoli. Smuđ je 13 eura.

- Ribe će biti u dovoljnim količinama - poručuju, naglašavajući kako tijekom prosinca prodaju znatno više ribe nego inače. Tako je i u ribarnici u Kneževim Vinogradima.

- Ne vodimo podatke po tjednima, ali mogu reći da u prosincu prodajemo približno 7 tona ribe - ističe Kristina Bistrica, vlasnica ''suljoške'' ribarnice Čizli, dodajući kako već danima primaju narudžbe za čišćenje ribe. Kod njih je kilogram šarana pet eura, a soma osam. I oni tvrde kako ribe ima dovoljno te da nitko tko se na vrijeme pobrine na Badnjak neće ostati bez nje. Važno je istaknuti kako je cijena šarana kod njih ostala ista kao i uoči Uskrsa, kada se proda slična količina ribe. Dokaz je to da tradicija, bez obzira na kupovnu moć Baranjaca, opstaje.

Potvrdu o cijeni šarana ranije smo dobili i u Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa i nadalje stoji tvrdnja kako cijena slatkovodne ribe nije rasla kao cijene drugih prehrambenih proizvoda, što znači da približno četiri posto rasta na dvogodišnjoj razni ne bi trebalo utjecati na smanjenje potražnje, posebno u predblagdansko vrijeme…

Inače, u toplovodnoj hrvatskoj akvakulturi višegodišnja proizvodnja na razini je od 25 do 30 posto prijeratne i iznosi više od 4200 tona, od čega se 68 posto odnosi na proizvodnju šarana, a 8 posto na proizvodnju pastrva. Iz HGK-a proljetos su isticali kako ne treba zaboraviti da su donedavno velike površine ribnjaka bile zapuštene i bez proizvodnje, što je utjecalo i na bioraznolikost ribnjaka. No snažna ulaganja poslovnih subjekata u slatkovodno ribarstvo rezultirala su povećanjem eksploatacijske površine kod šaranskih ribnjaka, rast količina uzgojenog šarana, pastrve i drugih vrsta. Danas se šaran uzgaja u ribnjacima ukupne površine 12.376 hektara, a pastrva u ribnjacima površine 46.723 četvornih metara.