Grad Vinkovci u utorak su kao jedno od najstarijih kontinuirano naseljenih naselja Europe predstavili gradonačelnik Ivan Bosančić i HDZ-ovi eurozastupnici i istaknuli važnost financiranja razvoja grada pomoću EU fondova.

Događaj pod nazivom "Vinkovci - Vječni grad na karti Europe: od antike do suvremenosti" otvoren je prezentacijom u kojoj je istaknuta više od 8000 duga kontinuirana povijest grada, njegova važnost kao prometnog čvorišta i spone istoka i zapada Europe te jačanje grada kao logističke točke unutar europske prometne mreže.

EU fondovi pak daju značajan doprinos razvoju obrazovnih institucija, digitalizacije i inovacije, modernizaciji infrastrukture i javnih zgrada, istaknuto je u prezentaciji.

Slavonski grad teži održivom razvoju i digitalnoj transformaciji kao i razvoju kulturnog turizma, rečeno je. Takav turizam Vinkovci žele temeljiti na dpgađanjima poput Vinkovačkih jeseni koje čuvaju narodne običaje, valorizaciji arheoloških nalaza z razdoblja neolitika, rimskog grada Cibalae i drugih.

Cilj predstavljanja Vinkovaca u Europskom paralmentu je bio povećati vidljivost grada na europskoj razini, potaknuti investitciije i kulturne veze, rekli su organiziatori.

Organizatori događanja bili su grad Vinkovci i skupina HDZ-ovih europarlamentarca koju čine Karlo Ressler, Željana Zovko, Sunčana Glavak, Nikolina Brnjac, Tomislav Sokol i Davor Ivo Stier. 

Gradonačelnik Bosančić u izjavi za Hinu je zahvalio eurozastupnicima HDZ-a "koji su pokazali razumijevanje za našu povijest i dali nam priliku da predstavimo Vinkovce na način da smo predstavnici tradicijske kulture ali isto tako da smo i mjesto gdje se kontinuirano živi 8300 godina".

"Zastupnicima smo iznijeli naše ideje za buduće projekte, poput projekata očuvanja tradicijske kulture i to u onom nematerijalnom dijelu pjesme, načina života, svega onoga što danas Slavonija nudi, kako kroz Vinkovačke jeseni, tako i kroz sve naše manifestacije", rekao je Bosančić koji je od 2017. na čelu vinkovačke gradske uprave i HDZ-ov zastupnik u Hrvatskom saboru.

Istaknuo je kako su Vinkovci do sada pomoću fondova EU-a uspjeli realizirati projekte u vrijednosti od 200 milijuna eura. "Tih 200 milijuna završilo je u poboljšanju kvalitete života", rekao je spomenuvši novu knjižicu, uređenje kazališta, nove vrtiće, energetsku obnovu javnih zgrada i izgradnju komunalne infrastrukture. 

Sokol: Lokalnu samoupravu ne možemo zamisliti bez EU fondova

Europski parlament i Vijeće EU-a nadležni su za usvajanje proračuna EU-a iz kojeg se financiraju fondovi kohezijskih politika koje u najvećoj mjeri koriste Vinkovci i druge sredine u Hrvatskoj. Bosančić i HDZ-ovi zastupnici za Hinu su kao jedan od primjera u kojem Parlament doprinosi razvoju gradova poput Vinkovaca istaknuli činjenicu da se projekti iz europskih fondova financiraju u udjelu od 85 posto sredstava EU , protivno prijedlogu Komisije.

"Mi smo bili upravo zaduženi za ovaj dio koji se tiče kohezijske politike. U ukupnom, sedmogodišnjem EU proračunu, oko 30% čini upravo kohezija", naveo je Hini eurozastupnik Tomislav Sokol i napomenuo da je u prošlom mandatu bio član Odbora EU-a za regionalni razvoj koji je zadužen za fondove.

"Fondove mora odobriti Europski parlament i mi sudjelujemo u pregovorima. Jedna od stvari za koje sam se zalagao u Odboru za regionalni razvoj, a vlada RH kroz Vijeće, je da u financiranju projekata ostane EU udio od  maksimalnih 85 posto dok je Komisija u predlagala da se on spusti na 70 posto", tumači Sokol.

"Druga bitna stvar je bila da se uopće izborimo za to da kohezija ostane na ovoj razini generalno, pa je Hrvatska dobila onoliko koliko je dobila, dakle govorimo o rekordnih praktički 25 milijardi eura kada zbrojimo sve izvore financiranja iz europskog proračuna", podsjeća HDZ-ov eurozastupnik. 

"Uopće ne možemo zamisliti uopće lokalnu samoupravu danas u Hrvatskoj bez EU fondova. Dakle, golema većina investicija ide upravo iz tog izvora i to je ono što omogućava rast, razvoj, višu kvalitetu života", kaže Sokol.

Financiranje kohezijske politike EU-a u središtu je rasprava i pregovora o EU proračunu. Prvenstveni korisnici fondova te politike su manje razvijene članice dok su razvijenijim dostupni drugi izvori europskog sufinanciranja poput programa Horizon za istraživanje i inovacije. Sokol smatra da ta dva interesa pomiruje zajedničko tržište te očekuje da će se između njih naći kompromis.

"Siguran sam da će  prevladati jedno racionalno rješenje, razumno rješenje, da će svi naći svoj interes i postići kompromis", očekuje Sokol.

HDZ-ov Davor Ivo Stier također očekuje da "će to biti  jedna od ključnih tema, pogotovo od 2025. godine, kada će se početi pregovarati višegodišnji financijski okvir". U okviru toga će se razmatrati i kohezijska politika "koja je nama toliko važna kako bi u narednom periodu od sedam godina mogli doseći naš cilj od 80 posto razvijenosti", najavljuje Stier. 

"Sada se već približavamo toj crti od 80 posto prosječne razvijenosti koju želimo a do kraja ovog saziva želimo preći 82 posto", napominje.

"Znamo da kada se prijeđe ta crta od 80% demografski trendovi se ne samo stabiliziraju nego se počinju okretati tako da se i mnogi ljudi koji su nekad otišli, tražeći bolju neku perspektivu u drugim članicama EU, počinju se vraćati", tumači Stier ističući važnost EU financiranja za gradove poput Vinkovaca i područje Slavonije koje se suočava s negativnim demografskim trendovima.