Petaračke buše
Petarani žele graditi Kuću baranjskih buša
Tradicija održavanja buša u Baranji seže u 19. stoljeće, a najpoznatije su buše u ‘’Petardi’’ i diljem Općine Draž
BARANJSKO PETROVO SELO
Izgradnja kulturnog centra - Kuće baranjskih bušara i trga na kojem bi se trebale održavati Petaračke buše, želja su čelništva Općine Petlovac i stanovnika Baranjskog Petrovog Sela.
Idejno rješenje već je izrađeno, a za projektno-tehničku dokumentaciju potrebno je 25.960 eura. Spomenuti iznos Općina Petlovac ''inkasirala'' je prije nekoliko dana. U prostoru Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, naime, potpisani su ugovori o dodjeli financijske potpore za prostorno uređenje područja naseljenog Romima, čiji su projekti odabrani preko javnog poziva koji je objavilo Ministarstvo 5. rujna. Prihvatljivi podnositelji zahtjeva u svrhu dodjele financijske potpore bile su jedinice lokalne samouprave koje prema popisu stanovništva 2021. godine imaju više od jedan posto pripadnika romske nacionalne manjine, pri čemu taj postotak čini najmanje 20 stanovnika pripadnika romske nacionalne manjine. Općina Petlovac dobila je najviše novca, a nominirala je projekt izrade projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju ''Društvenog doma s trgom i sportskim igralištem u Baranjskom Petrovom Selu''. Potvrđuje to načelnik Općine Petlovac, Milan Knežević.
- Planiramo izraditi projektnu dokumentaciju, nakon čega ćemo nominirati izgradnju na neki od natječaja resornih ministarstava ili nekih drugih - kaže Knežević, naglašavajući kako bi budući objekt trebao biti moderno jednokatno zdanje, u kojem bi, među ostalim, bio i svojevrsni muzej buša. Objekt bi se, nastavlja, koristio i za druge manifestacije, a na budućem trgu odvijao bi se središnji dio Petaračkih buša - spaljivanje fašnika i pečenje vola (teleta), što je tradicija u Baranjskom Petrovom Selu već desetljećima.
- Prema sadašnjim projekcijama, ukupna investicija stajala bi između 1,5 i 2 milijuna eura. Nažalost, općinski proračun nije toliko izdašan, pa ćemo sredstva, nakon što bude izrađena projektna dokumentacija, potražiti na natječajima - naglašava Knežević, izražavajući nadu da će u bliskoj budućnost Petarani, ali i njihovi gosti, dobiti sadržaj koji zaslužuju.
A da je tome uistinu tako već godinama se mogu uvjeriti brojni gosti Petaračkih buša. Iz godine u godinu, naime, mještani pokazuju kako žive za buše. Iako traju po nekoliko dana, kulminacija je uvijek u utorak, dan uoči Čiste srijede - Pepelnice, kada u selo stiže na stotine ljudi iz raznih krajeva, a buše ih dočekaju - kako je tko zaslužio. Najočekivaniji dio završnog dana Petaračkih buša je, uz vola na ražnju, čitanje Vrapca. Budući da su buše vrlo aktualne, svake godine bocnu sve one koji to zaslužuju. Osim bogate gastroponude i lude zabave pod maskama, tih dana mjestom prodefiliraju brojna kulturno-umjetnička društva, a u raznovrsnom programu ponešto za sebe nalaze i mladi i oni stariji.
- Nema preciznih zapisa kada su Petaračke buše prvi put organizirane. Možda je bilo i prije, ali sa sigurnošću mogu reći da su se održavale u 19. stoljeću - tvrdi seoski kroničar Franjo Kuna, podsjećajući kako su se, na istom mjestu, bez prekida, održavale sve do današnjih dana. Iznimka su samo godine Domovinskog rata i progonstva. Osim što su s nestrpljenjem čekali da Baranja bude ponovno Hrvatska kako bi se vratili u svoje mjesto, Petarani su čeznuli i za bušama i pokladnim danima u selu.
Buše su stari šokački običaj, a nekoliko je objašnjenja zbog čega se tih dana ljudi prerušavaju u “strašne” maske. Sva su povezana s vremenom vladavine Osmanlija u ovim krajevima, pa su tako, vjerojatno, nastale i Petaračke, jedinstvene i karakteristične samo za Baranjsko Petrovo Selo.
