Miodrag Komlenić, predsjednik Udruge proizvođača Baranjski kulen
Najzahtjevniji posao za kulenare traženje je kvalitetne sirovine. Kilogram je baranjskog kulena između 40 i 50 eura
Poskupjela su crijeva i začini, paprika i do 50 posto
BELI MANASTIR
U vrijeme svinjokolja u Baranji i Slavoniji pune ruke posla imaju i baranjski kulenari okupljeni u udrugu proizvođača Baranjski kulen, premda oni tu deliciju proizvode tijekom cijele godine. Intenzivirala se potraga za kvalitetnom sirovinom - mesom, a kako kaže predsjednik udruge Miodrag Komlenić, najveći je izazov osigurati dovoljne količine, neovisno o tome jesu li proizvođači ujedno i posjednici svinja ili ih osiguravaju preko kooperantskih usluga odnosno kupuju na tržištu.
- Dio proizvođača kulena ima vlastite svinje u uzgoju, pa sami osiguravaju sirovinu. To je najzahtjevniji, ali možda i najsigurniji put, jer nema ovisnosti o tržištu i potencijalnim poremećajima na njemu. Dio proizvođača pak ima ugovoren tov svinja s dugogodišnjim kooperantima, koji za njih proizvode svinje u produženom tovu. Na taj način povezuju se primarni proizvođači svinja i proizvođači kulena i stvara se dodana vrijednost za cjelokupnu proizvodnju - pojašnjava Komlenić.
Naglašava kako su proizvođači baranjskog kulena zasad fokusirani na domaće tržište, iako ima i uspješnih izvoznih priča, kao što je to slučaj s Beljem, najvećim domaćim proizvođačem kulena, također članom spomenute udruge. Dodaje kako im je za izvoz iznimno važna oznaka zaštićenog zemljopisnog podrijetla Europske unije, jer je to europskim potrošačima znak da je riječ o autentičnom proizvodu koji vrijedi kušati. Manji proizvođači baziraju se na domaće tržište, a ne tako male količine završavaju i na jadranskoj obali.
- Mogu reći da kontinuirano radimo na promociji baranjskog kulena, kako kroz udrugu tako i proizvođači sami, što značajno utječe na dobar plasman i prodaju proizvoda - objašnjava.
Naravno da je tema našeg razgovora bila i cijena kulena, koja se bazira na ulaznim troškovima.
- Povećanje ulaznih troškova nužno se reflektira i na cijene, jer proizvođači već sada rade na rubu isplativosti. Kulen je proizvod koji zrije najmanje 90 dana i svi proizvodi s tako dugim procesom proizvodnje imaju znatno veće troškove od onih koji se odmah plasiraju na tržište. Možemo reći da su, uz meso, poskupjeli i svi ostali inputi u proizvodnji, pri čemu mislim na crijeva, začine, a posebno na papriku, čija je cijena povećana za gotovo 50 posto u odnosu na proteklu godinu. Uvećani su i troškovi režija i sve to u konačnici utječe i na cijenu koštanja kulena, koja se danas kod malih proizvođača kreće između 40 i 50 eura za kilogram - kaže Komlenić.
Upitan o kratkoročnim i dugoročnim planovima udruge, kaže kako im je na prvom mjestu standardizacija kvalitete baranjskog kulena, i to u suradnji sa znanstvenim institucijama s našeg područja, poput osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti. Želja im je proširi članstvo, pri čemu planiraju staviti naglasak na mlađe ljude koji se direktno ili indirektno bave očuvanjem tradicije proizvodnje suhomesnatih proizvoda. Misli na proizvođače živih životinja, proizvođače mesa i mljevene začinske paprike.
- Također, planiramo povećati aktivnosti u Kući baranjskog kulena, prvenstveno radionice i edukacije, ali i rad na uzgoju autohtone pasmine svinja kao što je crna slavonska svinja - kaže, podvlačeći kako su ponosni na činjenicu da je prošli mjesec UN FAO objavio priču o baranjskom kulenu jer je to velika svjetska promocija i njihovih proizvoda i rada.
