Knjiga donosi 12 priča iz povijesti Našica i okolice poticajnih za istraživanje
NAŠICE
U višenamjenskoj dvorani Srednje škole Isidora Kršnjavoga Našice predstavljena je knjiga "Priče iz prošlosti našega zavičaja" Branka Kranjčeva iz Našica, umirovljenog profesora pedagogije i sociologije i magistra muzeologije.
U knjizi je autor predstavio 12 neistraženih priča koje su obilježile povijest Našica te na poučan i zanimljiv način razložio prijedloge za stvaranje novih zavičajnih priča koje se mogu obraditi i istražiti samostalno ili u suradnji škola i baštinskih ustanova - muzeja, arhiva, galerija i knjižnica. Priče se gotovo isključivo odnose na uži zavičaj, odnosno na Našice i okolna mjesta, te na pojave, događaje i ličnosti koje su umnogome utjecale na život i rad stanovnika u bližoj i daljoj prošlosti
Nakon pozdravnih riječi ravnatelja škole Željka Filjka, o knjizi je, uz autora, govorila i urednica Melita Husnjak, kustosica u Zavičajnom muzeju Našice, koja je prepoznala važnost publikacije u afirmaciji zavičajne baštine i približavanju lokalne povijesti svim generacijama.
- Publikacija ima dvojaku ulogu. S jedne strane, služi kao priručnik koji se oslanja na kulturno-povijesnu baštinu i zavičajnost, dok je s druge strane vrijedan alat za istraživanje lokalne povijesti. U ovom radu povezali smo poznate i manje poznate činjenice o pojedinim predmetima baštine ili povijesnim događajima, pokušavajući objediniti staro i novo. Dodir s prošlošću ostvaruje se kroz osobne dojmove i iskustva, ali i kroz želju za istraživanjem vlastitih korijena i okruženja. Ova publikacija osmišljena je kako bi potaknula znatiželju i zanimanje za vrednovanje kulturno-povijesnih i spomeničkih vrijednosti, osobito među mladim generacijama. Vjerujemo da je takav pristup ključan za očuvanje naše prošlosti za buduće naraštaje - kazala je Husnjak.
Organizatorica i moderatorica predstavljanja knjige Dunja Irha Baričević, prof. savjetnica u našičkoj Srednjoj školi, istaknula je kako je kod učenika povećano zanimanje za zavičajnu povijest.
Branko Kranjčev cijeli radni vijek, od 1955. do umirovljenja 1999. godine, proveo je u prosvjetnoj struci. Od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća sustavno istražuje lokalnu kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu. Bavi se i kolekcionarskom djelatnošću, a poglavito prikuplja i obrađuje arheološki te geološko-paleontološki materijal s područja Slavonije, što je rezultiralo većim brojem objavljenih radova i zbirki.
Kao kolekcionar i muzeolog dugogodišnji je vanjski suradnik Zavičajnog muzeja Našice i jedan od utemeljitelja njegova arheološkog i geološko-paleontološkog odjela. Samostalno ili u suautorstvu objavio je desetak knjiga te je 1994. godine potaknuo izlaženje Našičkog zbornika.
Za promicanje pedagoške teorije i prakse 1995. dobio je državnu Nagradu "Ivan Filipović", a 2012. godine Nagradu za životno djelo Grada Našica.
