BELI MANASTIR

Premda mu korijeni ni izbliza nisu baranjski, a još manje hrvatski, francuski plemić talijanskoga podrijetla, Eugen Savojski, mnogo je toga učinio za Baranju.

Baranjci mu se baš i nisu specijalno odužili, pa svaka ideja vezana za tog velikana zaslužuje pozornost. Savojski je rođen 18. listopada 1663. godine, a kako tvrde povjesničari, dugo je bio zapostavljen, pa se ni kralj Luj XIV. nije ustručavao izvrgnuti ga ruglu. Jednom od najvećih vojskovođa s kraja 17. i početka 18. stoljeća nije pošlo za rukom uključiti se u francusku vojsku te ogorčen prelazi u službu austrijskog dvora. Leopold I. ga 1697. godine postavlja za vrhovnog zapovjednika austrijske vojske, nakon čega je, 11. rujna, kod Sente porazio veliku tursku vojsku, što je bio početak kraja osmanlijskih osvajanja Europe. Pobjedonosni niz nastavlja pohodom od Osijeka na Sarajevo, pobjedom nad Turcima kod Petrovaradina 1716. godine, kao i kod Beograda 1717. godine, što je bio konačni slom Osmanlija. Rezultati tih pobjeda bili su Karlovački i Požarevački mir, kojima je Austrija stekla velike dijelove Hrvatske i Slavonije. Kao nagradu za pobjedu nad Turcima kod Sente Leopold I. Savojskom 1698. godine daje posjed u južnoj Baranji. Posjed je, doduše, morao platiti 80.000 rajnskih forinti, a na njemu je počeo uspostavljati nov način uprave, što je regiju uzdignulo među naprednije u ovom dijelu Europe. Za sjedište posjeda izabrao je Bilje, gdje i danas stoji dvorac koji je dao sagraditi 1707. godine. Upravo po mađarskom nazivu Bilja (Bellye) cijeli je posjed, koji se protezao na 800 četvornih kilometara, dobio i naziv, od čega potječe današnji naziv Belja. Tako je počeo pisati povijest ovog područja, čija bi sudbina bez njega sigurno bila drukčija. Nešto više od tri stoljeća poslije, dvorac u Bilju i crkva svetih Petra i Pavla... - sve je, ili gotovo sve, vezano za toga velikog vojskovođu, političara i europejca. Kao i jedna periferna belomanastirska ulica duga nekoliko desetaka metara... Shvatila je to građanska inicijativa intelektualaca Grada Belog Manastira i Baranje, koja je inicijator podizanja spomenika Savojskom u Belom Manastiru, u blizini beljske Mljekare.

- Njegovim dolaskom na području Baranje došlo je do pravog gospodarskog buma. Savojski je sigurno osoba koja zaslužuje spomenik, a ne samo dvije ulice u cijeloj Baranji. Izradili smo mali elaborat, skicu spomenika, te pripremili povijesnu dokumentaciju. Našu ideju planiramo prezentirati gradskim ocima, a na njima je da ocjene je li spomenik potreban ili nije. Vjerujem da će određenih prijepora biti, ali mislim da ćemo sve uvjeriti kako je, ipak, ljubav prema zavičaju preteča svega - kaže belomanastirski povjesničar, Davorin Taslidžić uime spomenute građanske inicijative (Anto Bandov, Josip Ris, Marijan Sušac, Franjo Vonjak, Ivica Tormaš i drugi), naglašavajući kako bismo se više trebali baviti zavičajnom poviješću.