BELI MANASTIR

Nakon dugo vremena dvoje se mladih ljudi ponovno susreće na baranjskim bušama. Između njih se stvori nekakav novi osjećaj, ali budući da su još nedovoljno zreli, ne znaju ga prepoznati i usmjeriti, pa dugo traje toplo-hladni odnos. Tretira ih se kao djecu, ali oni ipak intenzivno istražuju taj novi osjećaj. Njihova sramežljivost i neodlučnost stavljena je u kontekst buša, tog relativno masovnog događaja, na kojem ljudi kada stave maske ''polude'' i mijenjaju identitet. Tako otprilike svoj budući kratki film, nazvan "Buše", opisuje redateljica i scenaristica Dalija Dozet.

- Na bušama sam se našla prvi put tek prije tri godine i oduševila sam se cijelom atmosferom i običajem za koji nisam znala. U Baranju sam dolazila i ranije, doduše rijetko, ali od prvog kontakta s bušama u Gajiću (bila je i u Baranjskom Petrovom Selu, nap. a.) stalno joj se vraćam. Nisam odrasla na selu niti sam imala baku koja na selu živi, pa mislim da mi taj dio običaja i tradicije pomalo nedostaje te ga na neki način pokušavam pronaći ovdje. Tim više što je moja prabaka rodom iz Draža, ali je kao vrlo mlada otišla u Osijek - odgovara Dalija Dozet na pitanje zašto se odlučila za buše i Baranju. Naglašava kako joj je baranjski krajolik, posebice njezin sjeveroistočni dio, melankolično privlačan i lijep te kako je otkrila zanimljive ljude i običaje koji su joj poslužili kao inspiracija za film. Napominje da joj je oko upoznavanja ovdašnjih običaja puno pomogao Filip Golubov, koji joj je dao knjigu ''Proletilo dvanaest golubova'' Jelke Mihaljev. Knjiga ju je još više potaknula da se počne baviti proučavanjem narodnih običaja i pokuša ih prikazati kroz različite filmske forme.

Glasova ekipa posjetila je jednu o četiri audicije za filmske uloge, onu u Belom Manastiru. Odazvalo joj se nekoliko desetaka ljudi različite dobi, a svima je želja bila bila biti neposredan svjedok, odnosno sudionik, snimanja prvog filma o baranjskim bušama.

- Tražimo statiste, lokalne ljude ''svih veličina, oblika i karakteristika'' željnih iskušati se ispred kamere i s ciljem da zajedno s nama kreiraju jedan pohod buša i večernju zabavu pod maskama koju bismo odglumili. Nećemo snimati u vrijeme pravih buša, već nešto ranije, u veljači, kako ne bismo smetali dok se gosti zabavljaju. Tražimo i glumačke, znači govorne uloge namijenjene mlađim ljudima - pojašnjava redateljica Dozet, nastavljajući kako će snimanje scena trajati pet, a one za koje traže statiste dva dana. Oduševljena je odzivom na audicije, ističe kako je sve skupa došlo dvjestotinjak ljudi.

- Presretni smo zbog velikog interesa lokalaca, pogotovo u Duboševici, gdje smo upoznali jako puno ljudi. Velik interes bio je i u Osijeku, a uglavnom su dolazili polaznici dramskih skupina, studenti Akademije, ali i brojni drugi zainteresirani građani. Tijekom sljedeća dva-tri tjedna pregledat ćemo materijale i fotografije te se povratno javiti s odlukama. Glavne uloge su samo dvije, dok za statiste tražimo 40-ak ljudi - kaže.

Iako je riječ o kratkom filmu, Dozet kaže da će montaža trajati nekoliko mjeseci. Potom joj je cilj film klasificirati i distribuirati po festivalima, nakon čega eventualno slijedi otkup televizijskih kuća.

Film se snima u produkciji Wolfgang & Dolly (među ostalim, poznati i po Dulumu zemlje), koji je počeo producirati i igrane filmske forme i s kojima je Dozet već surađivala. Iza kamere će biti njezin školski i akademski kolega Luka Matić.

Dalija Dozet rođena je Osječanka. U Zagrebu je završila režiju na Akademiji dramske umjetnosti i posljednjih se deset godina bavi filmom. Upravo završava jedan dugometražni dokumentarni film, a nedavno je imala premijeru jednog kratkog igranog filma. Osim režije, bavi se pisanjem, scenaristikom i različitim tipovima filmske edukacije. Neko je vrijeme radila na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu kao vanjski suradnik. U Osijeku je pokrenula Filmsku rundu, koja se ove godine održala deveti put.