BATINA

Cijela je Baranja veliko arheološko nalazište, ali nalasci iz posljednjih nekoliko dana na lokalitetu iznad Batine zasigurno pripadaju među one u skupini top-nalazišta. Ne odnosi se to samo na Baranju ili Osječko-baranjsku županiju, već i cijelu Hrvatsku. Tvrdi to Domagoj Dujmić, viši kustos Arheološkog muzeja u Osijeku, voditelj aktualnih istraživanja na lokalitetu Batina Sredno, na kojem (i susjednima) arheolozi lopate zabadaju već 15-ak godina. A svaki novi iskop nastao zbog sustavih istraživanja nosi nešto novo.

- Sada nam je cilj pronaći grobna mjesta populacije koja je živjela u naseljima Baranjskog brda. Ona su se nalazila na par metara od aktualnih istraživanja, na platou koji se naziva Batina Gradac. Dvije su faze ''otkopavanja života'' na ovom platou. Jedna je bila ona vezana za kasno brončano doba, kroz cijelo starije željezno doba, a druga iz rimskog vremena. Iz starijega željeznog doba to su grobovi daljske grupe, od kojih su najraniji iz 11. stoljeća prije Krista, i idu sve do šestog stoljeća prije Krista. Rimski grobovi vezani su pak za rimski utvrđeni logor Ad militare, nadaleko poznat iz vremena od drugog pa sve do četvrtog stoljeća, pa i možda i petog poslije Krista - kaže Dujmić, objašnjavajući kako su grobovi iz željeznog doba paljevinski, u kojima su ostaci pokojnika spaljenih na lomačama položeni u velike glinene urne, uz posude s hranom i pićem, odnosno nakitom s osobnom imovinom. Dio paljevinskih grobova datira i iz rimskog doba, prije nego što je Rimsko Carstvo prešlo na kršćanstvo, ali ih je većina s kosturskim ostacima pokojnika. Pričajući o cjelokupnom lokalitetu koji se proteže diljem brda iznad Batine i Dunava, Dujmić navodi kako su nalazi jako bogati, jer su tamošnja naselja bila važna čak i u željeznom dobu, a kasnije kao rimski vojni logor na toj izrazito važnoj strateškoj poziciji.

- Našli smo dosta bogatih grobova. Što se rimskih nalaza tiče, imamo nekoliko brončanih metalnih posuda, što je, u biti, prilična rijetkost. Budući da je uz rimski vojni logor bilo i civilno naselje, dosta je dječjih i ženskih grobova, uz puno nakita, čak i nešto zlatnoga. Izdvajam jednu savršenu narukvicu od crnog gagata iz rimskog doba - ponosno ističe Dujmić.

Pronađeni artefakti bit će pohranjeni u osječkom Arheološkom muzeju, kako bi, između ostaloga, ljudi bili svjesni da je na prostoru Batine sedam stoljeća prije Krista bilo itekako živo. Pretpostavke, naime, kažu da se naselje na brdu iznad današnje Batine protezalo na približno 40-ak hektara te da je u njemu živjelo više od 1000 stanovnika. Apsurdno zvuči činjenica kako prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine u Batini živi samo 600-tinjak mještana, bez obzira na to što je riječ o jedinom baranjskom mjestu na Dunavu, s izrazitim turističkim potencijalima.

- U ovom trenutku imamo otvoreno nekoliko grobova uz obrambene nasipe oko ovdašnjeg rimskog vojnog logora. Što se željeznodobnog naselja tiče, vjerojatno je bilo iznimno veliko, gotovo urbano. Dosad smo istražili stotinjak grobova, a vjerojatno nismo došli ni do jedan posto istraženosti. Vjerujemo da ih ima nekoliko desetaka tisuća - tvrdi.

Naglašava kako u RH ima sličnih nalazišta, ali kao ovo batinsko nije nijedno. Sljedeće po veličini ono je na Daljskoj planini, također važnom strateškom položaju, kao i ono na Kaptolu iznad Požege. Istraživanja na brdu iznad Batine, barem što se aktualnog arheološkog projekta tiče, nastavit će se, a na ovoj mikrolokaciji možda još sljedeće godine. Slijedi preseljenje na obližnju lokaciju, također u Batini, gdje arheolozi planiraju naći kariku koja nedostaje - naselje i groblje keltsko-latinske kulture iz razdoblja između starijega željeznog doba i Rimljana. Na brdu iznad Batine, čiji je svaki pedalj veliko arheološko nalazište.