Preminuo omiljeni vinkovački župnik
U ponedjeljak, 4. studenoga, u Kliničkom bolničkom centru u Osijeku u 78. godini života i 52. godini svećeništva preminuo je mons. Tadija Pranjić, vinkovački župnik u miru, objavila je Informativna katolička agencija vijest koja je ražalostila mnoge Vinkovčane, a ubrzo su je prenijeli brojni portali i televizije. Pogrebni su obredi u srijedu, 6. studenoga, u Vinkovcima. Započet će misom u župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona u 14 sati, a pokop na Gradskom groblju bit će u 16 sati.
U zasluženu mirovinu mons. Pranjić, omiljeni Tadija, otišao je 2021. godine nakon 48 godina svećeničke službe i 38 godina obnašanja službe župnika Župe sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima, od kojih je 26 godina bio dekan Vinkovačkog dekanata.
“Malo je ljudi koji su za svog životnog vijeka ostavili toliki trag i stvorili toliko posebnih uspomena prožetih ljubavlju prema jednom gradu i svim njegovim stanovnicima, koji su sa svojim narodom patili i plakali, ali i veselili se i živjeli one najljepše trenutke. Prijatelju, hvala što si nam svima uvijek bio veliki oslonac i uzor u mnogim prilikama i neprilikama”, napisao je vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić na službenoj Facebook stranici.
Tadija Pranjić u grad na Bosutu došao je 1973. godine kao župni vikar. Rođen je 24. srpnja 1947. u selu Ledenicama u Općini Gradačac, teologiju je upisao u Splitu, a diplomirao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Nakon prekida od šest godina tijekom kojih je bio župnik u Županji, 1983. vratio se u Vinkovce kao župnik i ostao tu do umirovljenja.
Vinkovčani se sjećaju polnoćke na Badnjak 1991. koji je prečasni Tadija služio u podrumu vinkovačke bolnice, tek nekoliko stotina metara od prve crte bojišta. Sjećaju se da je nakon ubojstva dvanaest hrvatskih policajaca u Borovu Selu početkom svibnja 1991. većinu upravo on ispratio svojim blagoslovom na vječni počinak, a 20. studenoga doživio je da su neprijateljske haubice i granate iz Mirkovaca pogodile toranj i dio lađe crkve sv. Euzebija i Poliona. Poslije će često spominjati kako je te noći i nebo plakalo...