ĐAKOVO

Nakon tri nepune godine, Đakovo je na kraju trećeg tromjesečja 2024. ponovno sišlo s neslavne ljestvice 25 gradova s najvećim iznosima ukupnih dugova potrošača, odnosno građana koji ne podmiruju svoje prispjele obveze. Prvi put Đakovo je s te liste sišlo krajem 2021., ali se na nju vratilo nakon godinu i pol dana, sredinom 2023.

Listu izrađuje Fina, koja na kraju svakog tromjesečja izdaje i listu 25 gradova za koju je kriterij broj prezaduženih građana, a na kojoj Đakovo i dalje čvrsto drži njezino začelje, pa je na kraju trećeg tromjesečja ove godine na posljednjem, 25. mjestu, s 1224 potrošača koja ne podmiruju prispjele obveze, što je 5,19 posto broja njegovih stanovnika (23.577), odnosno gotovo osam posto ukupnog broja radno sposobnih, kojih je 15.440.

Prije tri mjeseca, krajem lipnja, Đakovo je na Fininoj listi 25 gradova s najzaduženijima bilo na 21. mjestu; tada su u njemu bila prezadužena 1254 građanina i ukupno su dugovali više od 14,3 milijuna eura, pa im je prosječan dug tada bio 11.400 eura. Dugo prije toga broj prezaduženih Đakovčana bio je veći od 1300. S obzirom na to da je na najnovijoj Fininoj listi 25. Ivanić Grad, na čijem je području samo 767 prezaduženih građana, no duguju nešto više od 12,348.000 eura, za zaključiti je da je ukupan dug prezaduženih građana Đakova, prema najnovijim podatcima iz Fine, manji od tog iznosa. S Ivanić Gradom se dogodilo suprotno od đakovačkog trenda – taj je grad na listi najzaduženijih, a izostao je s liste čiji je kriterij broj građana koji ne podmiruju obveze.

Smanjenje ukupnog duga i broja prezaduženih Đakovčana za đakovačkog ekonomista Zdravka Grubešu nije rezultat podmirenja dugova prezaduženih, njihove bolje financijske discipline i mogućnosti.

- To smanjenje nije posljedica plaćanja obveza, nego zakonske norme da se nakon nekog vremena ti ljudi brišu iz evidedencije prezaduženih. Veliki dužnici nikada neće podmiriti svoje dugove - ne mogu, a i ne trude se; to im je već obrazac ponašanja. Mali dužnici plaćaju, veliki ne. Kada duboko zarone u dugove, veliki nikada to ne mogu podmiriti. Zakon je rekao "ako si toliko i toliko na Fini, ona ih briše nakon isteka tog vremena" i to je razlog smanjenju broja prezaduženih i njihovih dugova - kaže Grubeša.

Zaključno s 30. rujna 2024. u Hrvatskoj je 200.596 potrošača koji nisu podmirili svoje dospjele osnove za plaćanje. Njihov dug, evidentiran u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosi 2,83 milijarde eura. Krajem prosinca 2023. evidentiran je 210.781 potrošač s neizvršenim osnovama, a dug im je iznosio 2,71 milijardu eura, naveli su u Fini.

- Bitno je da nema priljeva novih dužnika. Jer ljudi sada imaju poslove i primanja, plaće su redovite. Danas ne radi samo onaj tko ne želi - nedvosmisleno zaključuje Grubeša.