Lovaca više i u OBŽ-u, žal za pripravništvom
U Lovačkom savezu OBŽ-a oko 3000 članova, drže da nije trebalo ukidati pripravništvo, možda samo skratiti njegov rok
ĐAKOVO
Državni zavod za statistiku objavio je brojčane pokazatelje za lovstvo prema kojima se broj lovaca lani povećao za 4,4 % u odnosu na 2022. - sa 65.402 na 68.292, a veći je i broj članova, i to za 5,2 % - sa 64.715 na njih 68.065.
Taj trend bilježi i lovstvo Osječko-baranjske županije. Predsjednik Lovačkog saveza OBŽ-a Ante Blažević kaže kako je sada tu oko 3000 članova u 103 lovačke udruge. Prije toga taj LS imao ih je oko 2900, a potom oko 2950. No, ono što upada u oči u statističkom pregledu jest veliko smanjenje broja pripravnika u 2023. u odnosu prema 2022., i to za 67 % - s njih 687 na 227. Blažević to smanjenje stavlja u tehnički kontekst, ne u stvarno smanjenje, podsjećajući na svojevremeno ukidanje statusa pripravništva, pa da nikako ne znači da je to smanjenje gubitak interesa među mladima za lovstvo. Razlozi su i u cijeni polaganja lovačkog ispita, koja je 2022., kaže tajnik LS-a OBŽ-a Goran Andrašević, pri Hrvatskom lovačkom savezu znatno pala - na 500 kuna, zbog čega se, ocjenjuje, tada dogodio pravi bum tih ispita - svi su pohrlili polagati ih po toj cijeni, da bi kasnije ta navala slabila, a i cijena ispita danas je, dodaje Andrašević, viša – 80 eura.
- Po novom sustavu, na veliku žalost ukidanjem pripravništva, pripravnika u punom smislu te riječi više zapravo i nema. Danas se polaganjem ispita automatski postaje lovac a da se ne mora proći dvogodišnji pripravnički staž. Mislim da je šteta što je to ukinuto jer su pripravnici kroz taj staž stjecali lovački bonton, lovačku kulturu, gdje bi se mladi naučili svemu – rukovanje oružjem najmanji je problem jer ga nauče u izobrazbi, no bit je samog ponašanja u lovištu, odnosu prema divljači, hranjenju, izgradnji čeka, hranilišta i dr. Možda trajanje tog pripravništva od dvije godine jest bilo malo predugo, no trebalo ga je zadržati barem u trajanju od godinu dana - kaže Blažević.
Podsjećajući u cijeloj priči na mjesto učilišta u području polaganja ispita i pripravništva, Blažević ocjenjuje kako njegovo ukidanje nije dobro ni za lovstvo ni za lovca.
- U moje vrijeme ja sam imao dvije godine stažiranja, što je uključivalo mnogo toga – od loženja vatre, pravljenja čeka, skloništa, hranilišta, pa i poslova kao što je pečenje slanine... Drugim riječima, ponašanja u lovu, lovačkog kodeksa - kaže Blažević. Dodaje kako su neka lovačka društva interno uvela praksu da se za prijam u njihovo društvo mora odraditi pripravništvo.
- No to je njihova interna odluka. Ukidanjem pripravništva masa društava danas ima masu lovaca koji jelena vidjeli nisu. Danas mnogi lovci polože lovački ispit, kupe najbolju lovačku opremu i odmah, bez polaganog i kvalitetnog ulaska u priču o lovstvu, idu na safari, odmah idu na zlatnog jelena. Čast iznimkama koji su kroz tradiciju svojih obitelji, djedova, očeva koji su (bili) lovci, u priču o lovstvu ušli polako, kvalitetno, učeći od iskusnih. I nama u županijskim savezima to je ono što nedostaje ukidanjem pripravništva - kaže Blažević.