ŽUPANJA

Prema projekcijama na temelju u tvornicu dosad isporučenih oko 48 posto šećerne repe, a koje je proteklog petka u Županji iznio Miroslav Božić, savjetnik Uprave Hrvatske industrije šećera (HIŠ), oko 76 posto od ugovorenih i proljetos zasijanih 10.762 hektara bit će obuhvaćeno programom potpore za nadoknadu štete koju su pretrpjeli proizvođači šećerne repe u 2024. godini. Usjevi su stradali u elementarnoj nepogodi opsega kakav nije zabilježen u povijesti te proizvodnje u samostalnoj Hrvatskoj, a čak 85 posto sjetvenih površina nalazi se u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Dvije tuče i ekstremno visoke temperature tijekom 55 dana s prosječnom temperaturom oko 33 stupnja Celzijeva rezultirali su pojavom suhe truleži i repinog moljca te propadanjem glavnine uroda. Uz visoke dnevne temperature pojavi suhe truleži posebno su doprinijele visoke noćne temperature, često više od 26 stupnjeva Celzijevih.

Prihvatljivi model

Cilj je navedenog programa poljoprivrednim proizvođačima repe ublažiti posljedice suše i ostalih prirodnih nepogoda u skladu s kategorijom procijenjene štete, a koja za posljedicu ima smanjenje kvalitete i prinosa šećerne repe. Za njegovu je provedbu osigurano 9 milijuna eura u državnom proračunu. Unutar kooperacije proizvođača šećerne repe i HIŠ-a organizirana je kontrola kvalitete za svu proizvedenu šećernu repu koju provodi neovisna kontrolna kuća - stručni procjenitelj. Time se prati postotak šteta na šećernoj repi proizvedenoj na svim površinama pojedinog kooperanta te raspolaže podacima o različitim kategorijama kvalitete postignutih prinosa ovisno o lokalitetu koji je pogođen prirodnim nepogodama tučom i sušom. U konstruktivnim razgovorima stručnog tima Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske industrije šećera tražio se prihvatljiv model potpore koji mora ispunjavati određene uvjete.

Miroslav Božić, savjetnik u Hrvatskoj industriji šećera (HIŠ)

Ustupljena fotografija

Rješenje je, objasnio je Božić, pronađeno u utvrđivanju razreda tako da šteta koju je imao neki pojedinac bude što objektivnije procijenjena, koliko je to moguće. Svi proizvođači bit će razvrstani u razrede, nezavisna će kontrola utvrđivati stupanj za određenu visinu potpore u skladu s razinama pretrpljene štete i to će, smatraju u Ministarstvu i HIŠ-u, biti pravedan način raspodjele.

Isplata na račune

Prva i najveća kategorija potpora - razred 1 - obuhvaća repu s udjelom truleži 18 posto i više. Koeficijent potpore je 100 posto i iznosi 1650 eura za hektar. U taj su razred uključeni i oni proizvođači kod kojih nije ni bilo isporuke repe u tvornicu jer je već na terenu utvrđeno da su imali totalnu štetu i s njihovih se površina nije imalo što vaditi. Druga je kategorija repa s udjelom truleži od 12 do 17,99 posto, potpora je 85 posto od baznog iznosa i iznosi 1403 eura za hektar. U treću kategoriju spadaju proizvođači repe s udjelom truleži od 7 do 11,99 posto, a intenzitet potpore je 70 posto - 1155 eura za hektar. Za repu s udjelom truleži od 4 do 6,99 posto, koja je također tehnološki neiskoristiva, a uvrštena je u razred 4, određen je koeficijent od 55 posto, pa će proizvođačima u toj kategoriji biti isplaćeno po 908 eura za hektar. Posljednji, 5. razred potpora odnosi se na trulež do 3,99 posto plus digestiju ispod 13 posto. I tu je koeficijent potpore također 55 posto, a iznos potpore 908 eura za hektar.

Isplatu potpore na žiroračune korisnika na temelju analitike i podnesenih zahtjeva provest će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.