/Galerija/ Zasvirale Angsterove orgulje iz 1902. godine
József Angster, jedan od najboljih graditelja orgulja
u Europi, rođen je u Jagodnjaku prije 190 godina
VALPOVO/JAGODNJAK
U jagodnjačkoj katoličkoj crkvi posvećenoj svetom Vendelinu ponovno su se začule orgulje izgrađene davne 1902. godine. Na njima je zasvirala Katarina Lamotte (Javora), mag. art., orguljašica crkve st. Vincet, Hendaye (Francuska).
Njihova je obnova počela još 2016. godine, a financiralo ju je Ministarstvo kulture uloživši u nju nešto više od 130.000 eura. Restauracija je provođena u nekoliko faza, dinamika je ovisila o priljevu novca, a posljednja faza obuhvaćala je obnovu i rekonstrukciju kućišta. Radove su obavljali djelatnici obrta za restauraciju Dobre boje iz Ludbrega. Prije više od 100 godina orgulje je izgradio József (Joseph) Angster, jedan od najpoznatijih graditelja orgulja u Europi i svijetu tog vremena, rođen upravo u Jagodnjaku. Kolaudacija se povezala s međunarodnim interdisciplinarnim umjetničko-znanstvenim simpozijem ''Jozsef Angster (1834. - 2024.), 190. obljetnica rođenja: Orguljarske radionice u dugom 19. st., ličnosti, glazba i prostori'', koji je pak dio cjelogodišnjeg projekta vezanog za 190. godišnjicu Angsterova rođenja. Provodi ga udruga Kreativna kulturna mreža. Simpozij je održan u Memorijalnom centru "Matija Petar Katančić" u Valpovu. Okupio je eminentne znanstvenike i glazbenike iz Hrvatske i inozemstva (Njemačke, SAD-a, Francuske, Mađarske i Slovenije), koji su zasvirali u kapelici Sv. Trojstva valpovačkoga dvorca Prandau-Normann, gdje se nalaze Angsterove neprocjenjivo vrijedne mehaničke orgulje s 18 zvučnih registara na 2 manuala i pedalu. Program je uključivao predavanja, glazbene izvedbe te rasprave o Angsterovu radu, s fokusom na njegov doprinos izgradnji orgulja i europskoj kulturnoj baštini. Poseban naglasak stavljen je na nove spoznaje i istraživanja. Plenarna izlagačica bila je Judit Angster, Angsterova praunuka, doktorica znanosti iz područja fizike, čija je uža specijalnost proučavanje akustike i zvuka u orguljama.
- U sklopu našeg projekta osam je koncerata, od kojih je sedam odrađeno, a posljednji će biti u prosincu. Koncertni ciklus posvetili smo orguljama zbog Angstera. Proučavajući njegovu biografiju, između ostalih i onu nastalu iz pera Darka Varge, došla sam do informacije da postoje i njegovi nasljednici, među kojima su Judit i Eržebet (obje su sada prvi put bile u Valpovu i Jagodnjaku, nap. a.) - kaže dr. sc. Blanka Gigić Karl, doc., predsjednica udruge Kreativna kulturna mreža, koja uz dr. sc. Snježanu Barić Šelmić, tajnicu, i dr. sc. Damira Šebu, izv. prof., čini trio koji je, uz pomoć drugih, osmislio cijelu priču. Kaže kako njihova udruga ide interdisciplinarnim putem, uključujući znanost, umjetnost, kulturu i baštinu, budući da su stava kako je to najbolji put da ljudi dobiju cijeli uvid u neku priču.
- Na upit zašto smo izabrali baš Angstera, odgovor je jednostavan. On je čovjek iz ovih krajeva, poznat samo užem krugu ljudi, bez obzira na to što se usavršavao u Parizu kod znamenitog orguljara Aristida Cavaillé-Colla. Općenito, okrećemo se ljudima koji su puno stvari učinili, a nisu toliko poznati široj javnosti. To je zapravo edukativan pristup - objašnjava. Naglašava kako su im partneri u projektu bili HAZU, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Muzej Slavonije Osijek, Državni arhiv u Osijeku, Grad Valpovo, Muzej Valpovštine, gradovi Osijek i Đakovo, Arhiv Baranjske županije Mađarskog nacionalnog arhiva u Pečuhu te brojne druge domaće i inozemne institucije. Zahvaljujući udruzi, locirana je i Angsterova rodna kuća.
- U svemu je pomogla Marija Angster, također njegova unuka, u obitelji zadužena za baštinu, s kojom sam se nedavno sastala. On je, naime, imao dva sina, Emila i Oskara, a Marija je Oskarova kći. Posjeduje originalni dokument o njegovu rođenju u Jagodnjaku, školovanju i ostalim podacima. Uza sve to, saznali smo i neke pojedinosti o tom baranjskom mjestu. Posjetili smo njegovu rodnu kuću u Ulici Borisa Kidriča 108, koja je sada u vlasništvu neke druge obitelji. Srdačno su nas primili i dogovorili smo se da će na proljeće iduće godine na pročelju kuće biti postavljena spomen-ploča - podvlači Blanka Gigić Karl. Izdvaja zanimljivost da je Aristid Cavaillé-Coll inzistirao da se Angster oženi njegovom sestrom kako bi ostao u Francuskoj. No Angster se vratio u blizinu rodne grude, nakon čega je gradio orgulje u Jagodnjaku i nizu drugih mjesta. Zanimljivo je još da članovi francuskog društva ljubitelja orgulja nazvanog po Cavaillé-Collu i dandanas misle kako je Angster rođen na teritoriju današnje Mađarske, pa Blanka Gigić Karl s ponosom ističe kako će uspjeti ispraviti tu povijesnu zabludu. n