VALPOVO/JAGODNJAK

U jagodnjačkoj katoličkoj crkvi posvećenoj svetom Vendelinu ponovno su se začule orgulje izgrađene davne 1902. godine. Na njima je zasvirala Katarina Lamotte (Javora), mag. art., orguljašica crkve st. Vincet, Hendaye (Francuska), a svirali su još i orguljaši: Ivan Bosnar, Libor Dudaš, Sandor Balatoni i Kornelije Vizin.

Obnova orgulja počela je još 2016. godine, a financiralo ju je Ministarstvo kulture uloživši u nju nešto više od 130.000 eura. Restauracija je provođena u nekoliko faza, dinamika je ovisila o priljevu novca, a posljednja faza obuhvaćala je obnovu i rekonstrukciju kućišta. Radove su obavljali djelatnici obrta za restauraciju Dobre boje iz Ludbrega. Prije više od 100 godina orgulje je izgradio József (Joseph) Angster, jedan od najpoznatijih graditelja orgulja u Europi i svijetu tog vremena, rođen upravo u Jagodnjaku. Kolaudacija se povezala s međunarodnim interdisciplinarnim umjetničko-znanstvenim simpozijem ''Jozsef Angster (1834. - 2024.), 190. obljetnica rođenja: Orguljarske radionice u dugom 19. st., ličnosti, glazba i prostori'', koji je pak dio cjelogodišnjeg projekta vezanog za 190. godišnjicu Angsterova rođenja. Provodi ga udruga Kreativna kulturna mreža. Simpozij je održan u Memorijalnom centru "Matija Petar Katančić" u Valpovu. Okupio je eminentne znanstvenike i glazbenike iz Hrvatske i inozemstva (Njemačke, SAD-a, Francuske, Mađarske i Slovenije), koji su zasvirali u kapelici Sv. Trojstva valpovačkoga dvorca Prandau-Normann, gdje se nalaze Angsterove neprocjenjivo vrijedne mehaničke orgulje s 18 zvučnih registara na 2 manuala i pedalu. Program je uključivao predavanja, glazbene izvedbe te rasprave o Angsterovu radu, s fokusom na njegov doprinos izgradnji orgulja i europskoj kulturnoj baštini. Poseban naglasak stavljen je na nove spoznaje i istraživanja. Plenarna izlagačica bila je Judit Angster, Angsterova praunuka, doktorica znanosti iz područja fizike, čija je uža specijalnost proučavanje akustike i zvuka u orguljama.

- U sklopu našeg projekta osam je koncerata, od kojih je sedam odrađeno, a posljednji će biti u prosincu. Koncertni ciklus posvetili smo orguljama zbog Angstera. Proučavajući njegovu biografiju, između ostalih i onu nastalu iz pera Darka Varge, došla sam do informacije da postoje i njegovi nasljednici, među kojima su Judit i Eržebet (obje su sada prvi put bile u Valpovu i Jagodnjaku, nap. a.) - kaže dr. sc. Blanka Gigić Karl, doc., predsjednica udruge Kreativna kulturna mreža, koja uz dr. sc. Snježanu Barić Šelmić, tajnicu, i dr. sc. Damira Šebu, izv. prof., čini trio koji je, uz pomoć drugih, osmislio cijelu priču. Kaže kako njihova udruga ide interdisciplinarnim putem, uključujući znanost, umjetnost, kulturu i baštinu, budući da su stava kako je to najbolji put da ljudi dobiju cijeli uvid u neku priču.

- Na upit zašto smo izabrali baš Angstera, odgovor je jednostavan. On je čovjek iz ovih krajeva, poznat samo užem krugu ljudi, bez obzira na to što se usavršavao u Parizu kod znamenitog orguljara Aristida Cavaillé-Colla. Općenito, okrećemo se ljudima koji su puno stvari učinili, a nisu toliko poznati široj javnosti. To je zapravo edukativan pristup - objašnjava. Naglašava kako su im partneri u projektu bili HAZU, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Muzej Slavonije Osijek, Državni arhiv u Osijeku, Grad Valpovo, Muzej Valpovštine, gradovi Osijek i Đakovo, Arhiv Baranjske županije Mađarskog nacionalnog arhiva u Pečuhu te brojne druge domaće i inozemne institucije. Zahvaljujući udruzi, locirana je i Angsterova rodna kuća.

- U svemu je pomogla Marija Angster, također njegova unuka, u obitelji zadužena za baštinu, s kojom sam se nedavno sastala. On je, naime, imao dva sina, Emila i Oskara, a Marija je Oskarova kći. Posjeduje originalni dokument o njegovu rođenju u Jagodnjaku, školovanju i ostalim podacima. Uza sve to, saznali smo i neke pojedinosti o tom baranjskom mjestu. Posjetili smo njegovu rodnu kuću u Ulici Borisa Kidriča 108, koja je sada u vlasništvu neke druge obitelji. Srdačno su nas primili i dogovorili smo se da će na proljeće iduće godine na pročelju kuće biti postavljena spomen-ploča - podvlači Blanka Gigić Karl. Izdvaja zanimljivost da je Aristid Cavaillé-Coll inzistirao da se Angster oženi njegovom sestrom kako bi ostao u Francuskoj. No Angster se vratio u blizinu rodne grude, nakon čega je gradio orgulje u Jagodnjaku i nizu drugih mjesta. Zanimljivo je još da članovi francuskog društva ljubitelja orgulja nazvanog po Cavaillé-Collu i dandanas misle kako je Angster rođen na teritoriju današnje Mađarske, pa Blanka Gigić Karl s ponosom ističe kako će uspjeti ispraviti tu povijesnu zabludu.