BELI MANASTIR

Priču o baranjskom kulenu početkom ovoga tjedna uvrstila je među svoje značajne priče Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

Nema sumnje da je to veliko priznanje proizvođačima kulena s područja Baranje, gdje je on bio i ostao ponos lokalne gastronomije. Na FAO-ovim stranicama, naime, baranjski kulen predstavljen je kao kobasica od visokokvalitetnoga svinjskog mesa kojem se dodaje mljevena crvena paprika, češnjak i bijeli papar te se puni u prirodni ovitak. Zahvaljujući dimljenju i produljenom procesu zrenja, proizvod ima poseban dimljeni i pikantni okus. Tradicionalno se jede u posebnim prigodama u krugu obitelji, a posebno je poželjan blagdanski poklon koji dobiva na popularnosti i kao međunarodna delicija koja nosi oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla EU-a. Za dobivanje zaštićene oznake za baranjski kulen ključno je bilo osnivanje udruge, jer jedino udruga može biti nositelj zaštite. Na čelu je Udruge proizvođača Baranjski kulen, osnovane 2007. godine, Miodrag Komlenić, direktor PC-a Baranjka Belje, koji je u proizvodnji kulena gotovo cijeli život. Posebno je ponosan na rast i razvoj udruge te izgradnju imidža baranjskog kulena koji je FAO promovirao u veliku svjetsku priču. Baranjski kulen službeno je zaštićen i registriran u EU-u u rujnu 2015. godine, kada je održano i predstavljanje proizvoda u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

- Naša je udruga posvećena proizvodnji i promociji kulena već sedamnaest godina. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla za baranjski kulen bio je jedan od prvih projekata zaštite hrvatskih proizvoda u Europskoj uniji, pa su mu podršku pružili i EBRD i FAO te osigurali obuku i tehničku pomoć javnim tijelima prilikom uspostave sustava certifikacije i usklađivanja s EU standardima kvalitete i sigurnosti hrane. Sve ovo vrijeme ostali smo u kontaktu s FAO stručnjacima, koji su prepoznali razvoj proizvodnje i naše ostale projekte kao podlogu daljnjeg razvoja i proizvoda i regije - ističe Komlenić te dodaje da se u ovom trenutku proizvodnjom baranjskog kulena bave OPG Šarošković, OPG Stanković, OPG Stojković, Domaći kulen Matijević, OPG Zuber i Belje plus. Svi oni imaju svoje pogone u Kući baranjskog kulena u Branjinu Vrhu - investiciji kroz koju je podršku razvoju kulenarstva u Baranji dao Grad Beli Manastir. U njoj proizvođači imaju uvjete za cjelogodišnju proizvodnju te delicije, i to u kontroliranim uvjetima.

Kuću Baranjskog kulena kao zajednički projekt Grada Belog Manastira i udruge proizvođača Baranjski kulen sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a sama kuća omogućila je registriranu proizvodnju te održivi rast i razvoj za nekoliko proizvođača članova udruge. Nastavak uspješne priče proizvođača kulena suradnja je s Turističkom zajednicom Baranje, s kojom su osmišljeni posebni projekti važni za promociju kulena koji se održavaju u Kući baranjskog kulena. To je prije svega nacionalno ocjenjivanje kulena, na kojem se okupljaju najvažniji proizvođači iz svih dijelova Hrvatske, te Festival kulena, kroz koji se Baranja promovira kao premium gastromanifestacija.