KARANAC

Jedna od Nagrada "Vicko Andrić", za doprinos lokalnoj zajednici za iznimno zalaganje u skrbi i očuvanju tradicijske baštine, završila je u Baranji. Dobio ju je Vladimir Škrobo Bajo, nadaleko poznat kao vlasnik karanačke Baranjske kuće, tamošnjih smještajnih kapaciteta i utemeljitelj Ulice zaboravljenog vremena.

Kako stoji u obrazloženju nagrade, koja je mu je nedavno uručena u Hrvatskom državnom arhivu, Škrobo je jedan je od pokretača i nositelja ruralnog turizma i više manifestacija u Baranji, a svojim radom na suvremen i inovativan način promiče i čuva tradicijska znanja i umijeća. Za tu ga je nagradu nominirao osječki Konzervatorski odjel Ministarstva kulture.

- Dobio sam već niz nagrada, ali ovu smatram najznačajnijom. Iznimno sam sretan i ponosan jer je to na neki način kruna moga 20-godišnjeg rada. Zajedno s Udrugom čuvara starih zanata pokrenuo sam karanačke vašare - Proljetni i Zimski, u sklopu kojih su Čvarak fest i Izbor princeze pušnice - najteže table slanine. Jedini su to vašari koji se, dva puta godišnje, održavaju u Baranji. Tu je i tradicionalna Akademija blata, koja službeno traje tjedan dana, ali zapravo cijelu godinu. Tijekom dosad održanih Akademija izrađeno je više od 30.000 ćerpiča, od kojih je izgrađen dio naših smještajnih kapaciteta. Također, na Akademiji organiziramo radionice na kojima se uče tehnike popravljanja kuća građenih zemljom, izrađivanje krušnih peći te izrada trščanih krovova. To je manifestacija koja ruralni turizam povezuje s kulturnim. Izrađivao sam presjek vučedolske kućice u Vukovaru, četiri ''blatne'' kućice veličine po 25 četvorna metra u Arheološkom parku Sopot kod Vinkovaca i drugo - ističe Škrobo, dodajući kako je već četiri godine uključen u projekt osječkog Građevinskog instituta.

Posebna je priča Ulica zaboravljenog vremena, svojevrsna etnografska zbirka koja ima svojstvo kulturnog dobra. Zbirka se sastoji od 847 predmeta, a u Registar kulturnih dobara RH - listu zaštićenih kulturnih dobara, upisana je pod brojem Z - 7731. Stare predmete skuplja već više od 20 godina. Svi su mu podjednako dragi, a kada ih je skupio popriličan broj, odlučio je krenuti u izgradnju ulice. Prethodila je kupnja prvog od sedam starih ambara u koje tematski smješta radionice.

- Vlasnik tog prvog ambara htio ga je spaliti, što sam uspio spriječiti. Kupio sam ih još šest i tako je sve počelo. Svaki je ambar posvećen jednom od tradicijskih obrta, pa tako posjetitelji mogu vidjeti klomparski, lončarski, stolarski, bačvarski, kovački, košarački i mlinarski obrt. U jednom je od ambara rekonstruiran izgled brijačnice s početka 20. stoljeća, a u drugom gostionica. U dvorištu je izgrađena i ledara, gospodarska zgrada namijenjena čuvanju leda koji se nekada tijekom zime vadio iz Dunava - objašnjava, dodajući kako će stare predmete i nadalje skupljati. Netko mu ih pokloni, netko proda, ali svaki predmet priča svoju priču i jasno je naznačeno odakle potječe. On ih, podvlači, na neki način samo čuva od zaborava. Počeo je skupljati i stare cigle, prije svega s područja Karanca odnosno Baranje (ali i šire), od kojih planira napraviti izložbu. Najstarija potječe iz vremena kada su na ovim prostorima vladali Rimljani.