Suživot sa Savom krhak je, rijeku treba osluškivati
Opširan prikaz povijesti poplava županjske Posavine i života okruženog vodama
ŽUPANJA
U Gradskom muzeju Županja postavljena je izložba "Povijest poplava županjske Posavine i život okružen vodama" autora kustosa Matea Obradovića, koja donosi vrlo detaljan ekohistorijski pregled prošlosti. Prostor županjske Posavine oduvijek je sjedinjen sa Savom, koja je i njegova glavna odrednica, a izložba progovara o višestoljetnom odnosu ljudi i rijeke. Donosi i kronološki pregled poplava s posljedicama, od 1521. godine, kada je Sava odnijela pontonski most, do posljednje poplave 2014., kada je dosegnula povijesni maksimum i potopila istočni dio županjske Posavine, dvoje je ljudi poginulo u naletu vodene bujice, a prouzročena je golema materijalna šteta.
Aktualni trenutak
“Velike poplave iz 2014. godine upozoravaju na krhki suživot ljudi i Save, a s klimatskim promjenama budućnost je neizvjesna. Možda je upravo zbog toga važno pokušati razumjeti kako se taj suživot mijenjao od vremena kada je utjecaj čovjeka na rijeku postao znatan, od druge polovine 18. stoljeća", istaknuo je recenzent dr. sc. Hrvoje Petrić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest i predstojnik Katedre za povijest Sredozemlja, srednje i jugoistočne Europe. Dodao je kako povijest okoliša ili ekohistorija proučava prošle ekosustave i povijest interakcije čovjeka i prirode. Poplave povezuju utjecaj rijeke na ljude, utjecaj ljudi na rijeku i doživljaje rijeke, a to se, istaknuo je, može vidjeti kroz izložbu. Poplava ne mora uvijek značiti katastrofu jer rijeka daje plodnost tlu. "Ovakvih izložbi kao što je ova u Županji trenutačno nema mnogo u svijetu. U Europi je ovo jedan od pionirskih poteza, u Hrvatskoj definitivno prvi, i od srca čestitam autoru i županjskom muzeju. Zapravo se, na neki način, jedan današnji aktualni trenutak postavlja kao izložba koja ostaje trajno zabilježena i u katalogu, odnosno sveobuhvatnoj knjizi za sljedeće generacije", ustvrdio je.
Uzor mnogima
Živimo u vremenu klimatskih promjena i ekstrema, kada u vrlo kratkom vremenu dobivamo velike količine vode, rijeke i priroda mijenjaju se i toga moramo biti svjesni - trebamo i dalje nastaviti suživot, ali širom otvorenih očiju, uvijek biti na oprezu. Naglasio je da je inovativna izložba otvorena u Županji nešto što je dosad i u svijetu rijetko viđeno i svima bi nam trebala biti veliki poticaj za razmišljanje. Kao jedna cjelovita priča iznimno je uspješno napravljena i taj bi posao, smatra, mogao biti uzor mnogima, i kao način razmišljanja primijeniti se i na drugim područjima. Dodaje da ju učenici u školama mogu koristiti ne samo kao zavičajnu povijest nego i za razumijevanje trenutka u kojemu živimo i identiteta u koji je ugrađen odnos prema poplavama. "Drago mi je da mlade generacije daju jedno novo gorivo i da se zapravo inovacije u muzejskoj struci ne događaju u centralnim i velikim muzejima, nego na ovakvim mjestima, što pokazuje vitalnost naše Hrvatske", zaključio je.
O izložbi su govorili ravnatelj muzeja Hrvoje Tkalac, Martina Kelava iz Upravnog odjela za turizam i kulturu Vukovarsko-srijemske županije i predsjednica Upravnog vijeća Gradskog muzeja Županja, Sanja Šarčević, savjetnica u gradskoj službi.
Izložba će biti otvorena do 27. listopada.
