U školi s 41 đakom sami proizvode školsku hranu
Iz uzdignutih vrtova djeca beru papriku, rajčicu, krumpir,
tri vrste mrkve, luk, poriluk... Njihov primjer slijedit će i drugi
LEVANJSKA VAROŠ
S jednim učenikom manje u odnosu na prošlu, OŠ S. S. Kranjčevića u Levanjskoj Varoši u ovu je školsku godinu ušla s 41 osnovcem, od kojih je devetero prvašića. I lani je toliko djece krenulo u selima Općine Levanjska Varoš u prvi razred u jedinu školu u tom dijelu Đakovštine. Na sreću, govore projekcije, uslijedit će joj malo povećanje broja djece.
Jedina je to škola u Đakovštini koja nema nijedan područni objekt, djeluje u novoj zgradi s novom dvoranom. U školskoj godini 2024./2025. ima svih osam razrednih odjeljenja, a bilo je godina kada nije imala sve razrede osnovnoškolskog obrazovanja.
Cijela ova škola može stati u jedan veliki razred kakve su nekada imale osnovne škole u Đakovu, no varoškoj školi, kaže ravnateljica Nataša Šego, ključ u bravu ne prijeti jer je na području od posebne državne skrbi, pa ima nešto drukčija mjerila nego drugi. Dapače, ušla je i u projekt CDŠ-a – cjelodnevne škole, a u kojem je još šest osnovki s područja Đakovštine. Zbog CDŠ-a nešto je povećala broj djelatnika i sada ih je 28.
Cjelodnevna škola
Mala škola provodi vrijedan projekt, i to s odličnim rezultatima, a njezin primjer žele slijediti i drugi.
- Prvi smo u CDŠ-u od 64 škole koji smo sve sredili – i radove i opremu završili smo prije početka nastave - kaže Šego. Iskustva u CDŠ-u su, nastavlja, sve bolja i bolja.
- Učenici imaju te dodatne sate da sve mogu napraviti u školi i puno su zadovoljniji, a kroz projekt CDŠ-a i projkte koje provodimo okreću se strukovnim zanimanjima. Želimo djecu naučiti radnim aktivnostima, povezujemo se i sa Strukovnom školom Antuna Horvata u Đakovu. Dobili smo i sredstva za putovanja, ekskurzije - kaže Šego.
Kruna projekta uzdignuti su vrtovi u kojima varoški školarci sade povrće. Mali povrtlari sami proizvode hranu za svoju školsku prehranu, a koja se priprema u školskoj kuhinji.
- To je toliko ove godine urodilo u uzdignutim vrtovima da smo na 14 metara povadili dvoja kolica krumpira. Potičemo zdravu prehranu – sve zdravo, svježe, s lica mjesta. Kiselimo papriku, ciklu, skuhali smo 20 litara rajčice - kaže ravnateljica Šego.
U školskim uzdignutim vrtovima povrća nema kakvog nema, jedino nedostaju kupusnjače zbog glomaznosti plodova, dakako. Projekt je to financiran norveškim, islandskim i lihtenštajnskim novcem, a riječ je o projektima za sprječavanje siromaštva.
- Na proljeće iduće godine izišao bi drugi dio norveškog projekta i rečeno nam je da se prijavimo, a posrijedi je iznos od čak milijun eura. Time bismo proširili uzdignute gredice i išli u pogon za pasterizaciju, sterilizaciju i sušenje - kaže Šego. Dodaje, zamisao je da se i druge škole uključe u taj projekt, a počiva na ideji samoodrživosti. I dok se druge škole tek trebaju upustiti u vlastitu proizvodnju hrane, varoški osnovci sade, uzgajaju i beru blitvu, špinat, tri vrste mrkve, bijeli i crveni luk, poriluk, peršin, krumpir, rajčicu, papriku, mahune, a slijede i krastavci.
Prodavali rasadu
Sve ide u lonce u školskoj kuhinji, za školsku prehranu.
Da stvar bude bolja, obroke priprema kuharica koja je i slastičarka - pekarica, pa se tu peku i kiflice, pizze sa zdravim namirnicima, pite, kolači, kuhaju juha, variva i dr.
- Ako bismo se širili, pripremanjem hrane u našoj kuhinji mogli bismo opsluživati barem još dvije škole - dodaje Šego.
Djeca su u svemu vrlo aktivna, razvijaju radne navike, odnos prema zdravoj, lokalnoj hrani, a aktivniji su i roditelji.
- Prodavali smo rasadu i organizirali obiteljski dan, pa sada imamo novac za iduću sjetvu, imamo zaokruženu proizvodnju - kaže Šego koja će stečena iskustva svoje škole s uzdignutim vrtovima na proljeće prenositi i školama u Vladislavcima i Vuki.
