VINKOVCI - STO GODINA LD-a SLOGARUJAN 2024.

STO GODINA LD-a SLOGA

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
17.9.2024., 18:51
STO GODINA LD-a SLOGA

Lovci su neprocjenjiva pomoć u potrazi za nestalim osobama

LD gospodari županijskim lovištem Ljeskovac i državnim lovištem Vrapčana, na ukupno 6200 ha

VINKOVCI

Među ovogodišnjim dobitnicima priznanja u povodu Dana grada Vinkovaca našlo se i Lovačko društvo Sloga, koje slavi stotinu godina postojanja i uspješnog rada. Društvo je osnovano u svibnju 1924. godine pod nazivom Lovačko društvo u Vinkovcih, a nakon Drugoga svjetskog rata preimenovano je u Lovačko društvo Sloga Vinkovci.

Gospodare županijskim lovištem Ljeskovac i državnim lovištem Vrapčana, koja čine logičnu cjelinu obuhvaćajući i grad Vinkovce, na površini od 6200 hektara. Posjeduju i Lovački dom na Bosutu, u samom središtu grada, izgrađen 1930. godine.

- Društvo trenutačno broji 49 članova i u stalnom je porastu, a članovi su iz Vinkovaca i okolnih mjesta. Mnogi sadašnji i prijašnji članovi hrvatski su branitelji koji su sudjelovali u Domovinskom ratu od samih početaka. Članovi udruge ponajprije se bave uzgojem, zaštitom i lovom divljači u lovištima kojima gospodari.

VINKOVCI - STO GODINA LD-a SLOGARUJAN 2024.
USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Tijekom zimskih mjeseci obavlja se prihrana divljači suhom i zrnatom hranom te solju. Također, bave se izgradnjom i održavanjem lovnotehničkih objekata, kao i zaštitom poljoprivrednih kultura od šteta od divljači. Smanjenje brojnog stanja predatora u lovištima jedna je od glavnih zadaća članova kako bi se zaštitila plemenita divljač, koja je zaštitni znak ovih prostora – kaže predsjednik vinkovačkog lovačkog društva Zvonko Šitum. Ddaje kako su članovi Sloge angažirani u sustavu civilne zaštite Grada Vinkovaca kao udruga od posebnoga značenja, jer kada je riječ o potragama za nestalim osobama, iskustvo lovaca i poznavanje terena, posebice šuma, neprocjenjivo je.

Hvataju divlje životinje zalutale u grad

Vinkovački lovci imaju važnu ulogu i kada divlje životinje zalutaju u grad, a uglavnom je riječ o lasicama, lisicama, čagljevima, jazavcima, pa čak i srnećoj divljači.

- Imali smo situaciju kada je netko na području grada pronašao lane i donio ga kući. Bio je to srnjačić koji se, kada je došao u dob od godinu dana, zaželio slobode i prirode, pa je pobjegao i zalutao u centar grada. Uhvatili smo ga tako što smo ga prekrili mrežom za ribolov pa tamnom tkaninom kako bi se malo umirio u mraku i onda smo ga odnijeli u šumu i pustili. Problem su, primjerice, lisice i čagljevi, koji se “navuku” u rubne dijelove grada u potrazi za hranom. Njih rješavamo hvataljkama i također vraćamo u prirodu, kao i lasice i jazavce - pojašnjava Zvonko Šitum.

- Sudjelovali smo u nekoliko potraga za nestalima na području grada i okolice, gdje smo metar po metar pretresli šume za koje smo nadležni. Ni u jednom od tih slučajeva tražene osobe nisu pronađene u šumi, nego na drugim mjestima. Inače, na teren ide maksimum raspoloživih ljudi i naši su članovi zaista savjesni u tim situacijama, kada se treba staviti na raspolaganje zajednici – pojašnjava Šitum i podsjeća kako se lovci pri potragama služe tehnološkim pomagalima poput termovizijskih uređaja za noćno
motrenje.