02.09.2024., Vocin - Netko je ispraznio jezero Lisicine kod Vocina zbog cega je uginula velika kolicina ribe. Poluraspadnuta riba siri nesnosan smrad. Danas su na teren izasli djelatnici Hravtskih voda te su sanirali ekocid na nacin da su ribu vadili bagerom i zakapali, Photo: Damir Spehar/PIXSELL
PIXSELL
4.9.2024., 21:00
NAKON RETENCIJE LISIČINE

Ispušta se voda i u Slancu, neće biti pomora ribe

Na Lisičinama šteta višestruka. Slanac se ne prazni u cijelosti jer je i retencija i akumulucija

VOĆIN

Posljednjih tjedan dana javnost je zgrožena ekocidom koji se dogodio na jezeru Lisičine (na snimci) nedaleko od istoimenog arboretuma na području Općine Voćin. Riječ je o neviđenom pomoru ribe do kojega je došlo zbog ispuštanja vode i isušivanja jezera. Ribiči koji poribljavaju to jezero i koji na njemu održavaju ribička natjecanja bili su zatečeni gotovo nevjerojatnim prizorom jezera bez vode i tonama ribe koja je uginula u odvodnom kanalu iza brane, u kome je ostalo tek tridesetak centimetara vode.

Budući da vodoprivredni stručnjaci kažu kako voda o kojoj je riječ nije jezero, pojasnimo razliku između akumulacije i retencije. Akumulacijsko jezero stalno prikuplja, akumulira vodu, što znači da u takvom jezeru uvijek ima vode (i to je jezero), a retencija je suha i služi samo za obranu od poplava. To znači da je retencija površina koja u slučaju naglih kiša i pojave velikih količina vode može primiti tu vodu, što znači da to nije jezero. Poslije opasnosti ta se voda ispušta kako bi (suha, prazna) retencija bila spremna u kratkom periodu primiti što više novih količina vode. Ako se retencija ne isprazni, njezin kapacitet primanja vode se smanjuje.

Kad je riječ o vodi kod Lisičina, u prvi mah nije se znalo ni tko je ispustio vodu, ni zbog čega je to učinjeno. Upitali smo za mišljenje načelnika Općine Voćin Predraga Filića.

– Bez obzira imao netko koncesiju ili ne, do toga nije smjelo doći. Prije zahvata trebalo je javiti ribičima da pokupe ribu. Razumijem logiku Hrvatskih voda zbog obrane nizvodnog područja od poplave, ali ne razumijem logiku da se tako nešto učini a da se o tome nitko ne obavijesti. Iako nama kao Općini ne odgovara što je to retencija, razumijem teoriju Hrvatskih voda da ona brani slatinsko područje od poplava. Nama bi više odgovaralo da je to akumulacija jer bi se to područje moglo iskoristiti i u druge svrhe, a uvijek je lijepo imati neku vodenu površinu blizu mjesta. Svojevremeno sam tražio da se ta retencija prenamijeni u akumulaciju, ali to bi bilo moguće jedino rekonstrukcijom brane – kaže načelnik Filić.

U tijeku je ispuštanje vode iz jezera Slanac 10 km sjevernije od Lisičina, koje se dijelom nalazi na području Općine Voćin, a dijelom na području grada Slatine. To je jezero istovremeno i retencija i akumulacija, a ispuštanje se obavlja samo djelomično radi saniranja oštećenog dijela brane.

Anđelko Antolović, predstavnik Športsko-ribolovne udruge Pastrva iz Voćina u ZŠRU Orahovica, Čačinci, Zdenci, Crnac i Voćin, podsjeća da za poribljavanje svaki član udruge daje 25 eura godišnje.

– Ovih dana vidjet ću s predsjednikom Zajednice Muratom Durmišijem što je s koncesijom, koliko je plaćeno poribljavanje i kakva su prava i obveze udruge. Da su nas obavijestili o isušivanju jezera, mi bismo ribu pokupili i cisternama odvezli u okolne ribnjake. Ljudi vape za ribom, a ovdje je uništeno dvadeset tona. Ako ništa drugo, ta riba mogla se izloviti i podijeliti sirotinji, pa neka ljudi jedu. U Hrvatskim vodama kažu da svakih šest dana ispuštaju vodu, što nije točno, jer za šest dana ne može toliko ribe uginuti. Ta voda nije ispuštana godinama, prije 15 godina jezero je pražnjeno, ali tada je sva riba izlovljena. Tada nam je rečeno da će se taj prostor očistiti i da će to biti jedna prekrasna oaza, ali ta oaza je zarasla, nitko ništa nije očistio i ništa nije napravljeno - ustvrdio je.

“Moguća otrovanja”

Antolović kaže da se u slučaju požara jedino iz tog jezera mogla crpiti voda. Tvrdi da posipanje uginule ribe vapnom i zatrpavanje neće spriječiti štetu, jer će doći do zagađenja podzemnih voda, moglo bi doći do trovanja krava koje se napajaju iz toga kanala, nizvodno je selo Hum pa bi se i ljudi mogli otrovati, a uginulu ribu razvlačit će divlje svinje, čagljevi, lisice… Smatra da za isušivanjem jezera nije bilo potrebe jer neka veća kiša ne najavljuje se još najmanje 20 dana.

– Tražit ću nalaz veterinarskog inspektora da vidim kakvo je činjenično stanje zatekao. Načinjena je ogromna šteta ribolovnim udrugama, skupo će stajati sanacija odvodnog kanala i uklanjanje uginule ribe, a najveća šteta zasigurno je načinjena samoj prirodi - kazao je Antolović.