Visoke temperature spržile su repu, foto: Ministarstvo poljoprivrede
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
MINISTAR OBIŠAO SUŠOM POGOĐENA POLJA

Proizvođači repe: Ovo je prirodna katastrofa, nemamo što vaditi, sav je urod uništen

Trudit ćemo se da na sve raspoložive načine pomognemo našim poljoprivrednicima adekvatnim iznosima odštete, kazao je Dabro

SOLJANI

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro s državnim je tajnikom Marinkom Beljom obišao mjesta u kojima je dugotrajna suša prouzročila štetu na ratarskim i povrtlarskim kulturama te dugogodišnjim nasadima u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Sastali su se i s poljoprivrednicima iz Soljana i Strošinaca, koji su im ponaosob predočili probleme s kojima se susreću zbog te nepogode. A dugotrajne, iznadprosječne temperature i slijed toplinskih razdoblja pogoršali su učinak dugotrajnog nedostatka oborina.

Ministar Dabro s poljoprivrednicima u Soljanima, rujan 2024.foto: Ministarstvo poljoprivrede
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

List izgorio

Ministar je tom prilikom naglasio kako će od svih općina i gradova s područja županije pogođene sušom zatražiti da pomognu u sanaciji štete. "Također ćemo u skladu sa zakonskim okvirom na temelju očitovanja i prijedloga od strane nadležnih zatražiti proglašenje prirodne nepogode. Trudit ćemo se da na sve raspoložive načine pomognemo našim poljoprivrednicima i da u okvirima mogućnosti iznosi odštete budu adekvatni", kazao je ministar Dabro. Potrebno je utvrditi na kojim se kulturama pokazuju najveće štete, a stručnjaci će na terenu procijeniti konkretno stanje pričinjenih šteta. Kako bi jedinica lokalne samouprave zatražila proglašenje prirodne nepogode, potrebno je da su štete na prinosima, odnosno urodu u poljoprivredi, veće od 30 posto trogodišnjeg prosjeka prinosa/uroda. Goleme je štete suša prouzročila na soji i kukuruzu, a posebice na šećernoj repi, u što se ministar i osobno uvjerio na polju Ivana Aleksića, koji je proljetos slatkim korijenom zasijao sedam hektara. Sada je u situaciji da nema što vaditi - kompletan mu je urod uništen. Pojašnjava da je sve do 25. lipnja repa bila u odličnoj kondiciji, bio je maksimalan ulog u nju, a onda je počela propadati i trunuti. "Uništile su je previsoke temperature i suša, i istrunila je. Jedno je vrijeme koristila list, izvlačila je iz njega vlagu, i kada se list osušio, počela je odumirati jer više nije mogla obavljati fotosintezu", kazao nam je očajni proizvođač. List je, dodaje, izgorio od temperature, nije od bolesti cerkospore, redovito je tretirana, napravljena je, kaže, "ful agrotehnika", ali suša je učinila svoje.

Šećernu repu suša je uništila,rujan 2024.foto: Ministarstvo poljoprivrede
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Hoće li se vaditi?

“Na lokaciji gdje mi se nalazi repa od 1. srpnja do danas palo je samo sedam litara kiše po četvornom metru. Podbacila je soja, podbacio je kukuruz, ali repa je katastrofa", kazao je. Dodao je da mu kolega u Drenovcima ovih dana vadi repu, ima oko tri vagona po hektaru, i s tim ne može ni pokriti proizvodnju. Nema ni referentni prinos kako bi ostvario poticaj za koji je, pojasnio je, potrebno 40 tona po hektaru, a on ima 30. Riječ je o proizvodno vezanoj potpori za industrijsko bilje, isplaćuje se po hektaru, odnosno financijska omotnica predviđena u tu svrhu dijeli se na broj hektara. Također napominje da Hrvatska industrija šećera (HIŠ) proizvođačima jednim dijelom sufinancira proizvodnju i da ne zna kako će se uopće i uspjeti naplatiti od onih koji su zasijali po 100 i više hektara repe. "Situacija nije nimalo dobra, ni za nas proizvođače ni za HIŠ, jer je i repa koja je zdrava podbacila u težini, sitna je, malo je šećera, i pitam se što li će uopće i biti s ovogodišnjom kampanjom prerade slatkog korijena. Kruže neke glasine da se s 4000 hektara repa uopće neće vaditi, da se ne isplati. Ovo za nas repare nije prirodna nepogoda, ovo je prirodna katastrofa", zabrinut je. Godinama je, kaže, u toj proizvodnji i ovako nešto se nikada nije dogodilo.

USKRAĆENI ZA ODŠTETU OD DRŽAVE

Proizvođačima repe HIŠ je na početku sjetve uvjetovao da ju moraju osigurati od prirodnih nepogoda, i sada, kada Županija proglasi prirodnu nepogodu, oni svoju štetu ne mogu prijaviti, zbog čega se, požalili su se, smatraju zakinutima. “Od osiguravajućeg društva mogu dobiti do maksimalno 15 posto iznosa štete, a kod mene je ona 100-postotna. To je 300 do 400 eura po hektaru, a ulog je bio minimalno oko 2400 eura”, kaže Aleksić. Apelira na Dabru da se pokuša iznaći rješenje da se i reparima omogući da budu dijelom obeštećeni od strane države.

Ministar Dabro je u kontinuiranoj komunikaciji s obnašateljem dužnosti vukovarsko-srijemskog župana Franjom Oreškovićem te će, ako dođe do proglašenja prirodne nepogode, razmotriti i predložiti izradu posebnog programa državne pomoći i isplate dodatnih sredstva poljoprivrednicima pogođenim sušom.

Ministar Dabro u polju kukuruza, rujan 2024.foto: Ministarstvo poljoprivrede
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE