ustupljena fotografija
13.8.2024., 23:38
KATOLIČKI JE PUK ONDJE ŠTUJE VEĆ 650 GODINA

Tisuće će hodočasnika pohoditi Šumanovce i Majku dobre nade

Zbog šumskoga krajolika mnogi ga nazivaju i svetištem Skrovite Gospe Šumanovačke

Svetište Gospe Šumanovačke, smješteno na tromeđi Gunje, Drenovaca i Đurića, koje je nadbiskup Đuro Hranić nazvao srcem i dušom Cvelferije i županjske Posavine, gdje katolički puk stoljećima štuje Majku dobre nade, najstarije je svetište u Vukovarsko-srijemskoj županiji i drugo po starosti marijansko svetište u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji. Datira iz 1373. godine, kada je papa Grgur XI. izdao dekret franjevcima da na području Šumanovaca izgrade samostan i crkvu, čime su postali hodočasničko mjesto.

Gordan Panić

Čudo u poplavama

Zbog specifičnosti šumskoga krajolika u kojemu je smješteno, mnogi ga nazivaju i svetištem Skrovite Gospe Šumanovačke. Ondje je 1822. sagrađena crkvica s prikazom Uznesenja Blažene Djevice Marije, u obližnjoj se šumi nalazi i kapelica s blagoslovljenim Gospinim kipom i bunarom, a na putu prema njima, kroz šumu, vode postaje križnoga puta. Uz Šumanovce se veže priča o Anni Antoniutti, čija je obitelj bila vrlo pobožna. Njezin je muž sagradio crkvu u svome selu, no jedan se od njihovih sinova odao piću, a kći se razboljela i umrla u dobi od deset godina. Zaslijepljena tugom, majka je toliko plakala da je izgubila vid. U snu joj se ukazala prekrasna Gospa Šumanovačka, prišla joj je i rekla da kod sedmoga hrasta - a tada je u toj šumi bilo više od 400 golemih hrastova - mora iskopati bunar, oprati oči i da će vidjeti kao prije. Anna je tako učinila i vid joj se vratio, što je u svojoj pjesmi "Šumanovci" opisala i pjesnikinja Mara Švel-Gamiršek. Bilo je to 1905. godine. Nakon tog čudesnog događaja i njezin je sin prestao piti i postao je fratar.

Gordan Panić

Pravo čudo dogodilo se i u svibnju 2014., u vrijeme nezapamćenih poplava koje su poharale sela u istočnom dijelu županjske Posavine. Podivljala Sava nosila je sve pred sobom, a vodena se stihija zaustavila pred svetištem Šumanovci. Nikome nije jasno kako je silovita mutna voda samo skrenula i zaobišla ga iako se ono nalazi na nižem terenu od onoga kamo je skrenula. Lani je u lipnju svetište proslavilo respektabilnih 650 godina postojanja, a tom su se svečanošću, koja je, zadovoljno ističe upravitelj i gunjanski župnik Ivan Živić, odjeknula nadaleko, Šumanovci pozicionirali na duhovnoj karti Hrvatske, ali i izvan njezinih granica, što je i bio cilj.

U novome ruhu

U predvečerje i na sam blagdan Velike Gospe pohodit će ga tisuće vjernika iz županjskog kraja, iz drugih dijelova Hrvatske, a velik se broj hodočasnika očekuje i iz susjedne Bosanske Posavine.

Petar Žarković

Na ulazu u svetište raširenih će ih ruku dočekati Gospin kip, izrađen od bronce, visine oko 2,5 metara. Zahvaljujući upravitelju, vlč. Živiću, koji je još 2019. godine krenuo u sveobuhvatan i hvalevrijedan projekt njegove obnove i uređenja, Šumanovci su danas u novome ruhu. Radilo se temeljito, osmišljeni su brojni funkcionalni sadržaji, projekt je donio mnogo toga novoga, ali sačuvao mir i potpuni identitet svetišta. Osmišljavaju se razni programi i događaji, organiziraju duhovne obnove kako bi se ono još snažnije afirmiralo kao lokalna duhovna oaza te se povećao broj hodočasnika sa šireg područja istočne Slavonije i zapadnog Srijema. "Na meni je, kao upravitelju, ponuditi duhovni sadržaj i razne aktivnosti jer tek onda, kada vjernici to prepoznaju, i obnova dobiva puni smisao. Naša su sela sve manja, ljudi se iseljavaju, crkve su nam sve praznije, i Šumanovce vidim kao središnje mjesto na koje će ljudi rado dolaziti, družiti se i dobivati duhovne poticaje, što je od velikog značenja svima nama na ovom rubnom dijelu Hrvatske", zaključuje vlč. Živić.

Svetište od početka godine okuplja i nadahnjuje ljude, a kolone vjernika, koji će se preporučiti Marijinu zagovoru i u molitvi donijeti svoje zahvale i potrebe, očekuju se za blagdan Velike Gospe. Pripreme za svetkovinu počele su još u nedjelju, 11. kolovoza, koncertom duhovne glazbe na kojemu su nastupili Zvonimir Kalić & Band Noel. 

Klulturni turizam 2024
GS