Od pčelarstva kao terapije do mednih mješavina, likera, gina
Velimir je nakon 17 godina rada na razminiravanju, tragedije, kupio prve košnice
VINKOVCI
Ljubav i užitak u radu - opisat će tako supružnici Jelena i Velimir Babić proteklih nekoliko godina što su im u njihovu obiteljskom domu u Mirkovcima, predgrađu Vinkovaca, obilježile - pčele. Marljivo i polako, učeći u hodu i neprestano usvajajući dodatna znanja, grade oni, naime, svoju "mednu" priču, koju su i uokvirili u OPG Abelo, nazvan tako, dodaju, po nazivu, dakako, pčele na esperantu.
A ta priča Babićevih počela je 2016. godine.
- To je bila terapija. Suprug je 17 godina radio na razminiravanju, zbila se tragedija... Poslije toga otišao je u mirovinu i trebao je nešto što će ga nakon godina opasnog posla i silnog stresa proživljenog po minskim poljima diljem Hrvatske opuštati i pritom zaokupiti, a još k tome u okružju prirode - priča Jelena (41) dok se suprug Velimir (45) prisjeća kako su konačnoj odluci kumovala gorljiva pripovijedanja kuma pčelara o pčelama, zajednicama, maticama, izletnicama, vodonošama...
- Bili smo već tada fascinirani, i suprugu je to bila tiha želja - nadomeće Jelena. Nakon što mu u eksploziji mine pogiba prijatelj, kupio je prvih 12 košnica.
- Počeo je proizvoditi med, bez uznemiravanja, opušteno, jer s pčelama treba mirno i staloženo, i to je bio oblik oporavka. Tako je sve i počelo - govori Jelena, vlasnica OPG-a zadužena i za opsežnu papirologiju, dok je Velimir, kaže, glavni tehnolog koji, kako sam priznaje, metodom pokušaja i pogrešaka stvara nove proizvode, nove okuse.
Pričaju kako su počeli s medom, a onda je Velimir, "kao i svaki pčelar", poželio napraviti svoju medicu, no nije mu se svidio uobičajen okus, pa je izdestilirao prvu rakiju iz meda i takva im je rakija danas baza i za likere, a dodaju je čak i u gin. Naime, osmislili su dosad šest vrsta likera - medica, rogač, višnja, aronija, s propolisom i s čili papričicom, te dvije vrste rakija, među kojima je i travarica, dok je prošlogodišnji novitet gin s pet različitih okusa - od karamele preko soli, arome manga, pa s klorofilom i konopljom, ili sa šljokicama, ili gin koji svijetli u mraku.... U njihovu su pogonu nastale i medne mješavine, poput meda s cvjetnim prahom i propolisom, onoga s kakaom, koji, kazuje Jelena, obožavaju i djeca koja inače ne vole med, ali, zanimljivo, i muški konzumenti, i meda s cejlonskim cimetom. Sav proizvedeni med, a danas se bave sa 60-ak košnica, stavljaju u preradu, pri čemu takav med, napominju, mora biti iznimne kvalitete jer će, primjerice, jedino takav bagremov med dati vrhunsku medicu svjetložute boje.
Posla je oko pčela puno, reći će Velimir, ali i zadovoljstva, dok je osmišljavanje proizvoda "puno izazova". Pročitao je "svu moguću literaturu", kao "mozak operacije", pa Jelena za supruga kaže da okuse, recepte, osmišljava "po osjećaju", što mu, po reakcijama kupaca koji im se uvijek vraćaju, dobro ide, no priznat će da bude i promašaja...
- Kreativno je, uživamo u radu. Mogućnosti su zapravo bezgranične - otkriva Velimir Babić, koji je tako i čili u mednu rakiju dodao želeći napraviti "još nešto slavonsko" u prigodi Vinkovačkih jeseni, kada je u trenu nestalo 2500 degustacijskih čašica, da bi to piće slatko-ljutog okusa ubrzo postalo hit i izvan lokalnih okvira.
Supružnici Babić reći će da je njihov obiteljski posao "mali", a i ne žele postati "veliki", ali ideja još itekako imaju. Dakako da puno toga ne otkrivaju, no jedan je detalj da će se među novim sastojcima, u nekim novim proizvodima od meda, naći sjemenke koprive, kao i konoplje... A dok ambalaža njihovih, dosad i nagrađivanih, mednih priča promovira Vinkovce s crtežom Oriona, nastoje svemu dati slavonski štih, pa sve potrebne sirovine, koliko je god to moguće, nabavljaju od lokalnih proizvođača, dok prave iskorak i prema - apiturizmu, pa je Velimira opet zapalo učenje...
- Svoju budućnost svakako vidimo u Vinkovcima - zaključit će Jelena i Velimir, roditelji 4,5-godišnje Sare, koja med voli, i dodati da "bez pčela to ništa ne bi bilo moguće".
