Vladimir Grgurić
22.7.2024., 21:24
SVAKI DAN NEKOLIKO INTERVENCIJA

Vatrogasci su spas kada ubodi stršljena zaprijete

Uklanjanje gnijezda stršljena nije lagan posao, a najviše tih intervencija imali su vatrogasci iz Kešinaca i Valpova

Drugi toplinski val stavio je vatrogasce diljem Slavonije i Baranje u stanje pripravnosti. Najviše opasnosti, zbog suhog i vrućeg vremena, naravno, prijetilo je od požara, no vatrogasci su na teren gotovo jednako kao i zbog požara izlazili zbog uklanjanja opasnih napasnika, ali i spašavanja životinja.

Vladimir Grgurić

Samo u kolovozu zabilježeno je više desetaka intervencija, a na meti dobro osposobljenih vatrogasaca bile su ose, zmije i, u najvećem broju slučajeva, gnijezda za ljude opasnih - stršljena. U tim su intervencijama prednjačili vatrogasci iz Kešinaca (kod Đakova) i Valpova. Poznato je kako ubodi stršljena mogu biti pogubni za ljude, pa nije baš pametno da građani sami uklanjaju njihova gnijezda, koja obično budu na tavanima ili pak u skrivenim dijelovima šupa.

PRIJETE STRŠLJENI, OSE, ZMIJE...

Valpovački vatrogasci imali su intervenciju uklanjanja gnijezda osa u svom gradu u subotu, a u četvrtak gnijezda stršljena. U srijedu su imali čak tri intervencije, sve zbog gnijezda stršljena, u Valpovu te u prigradskim naseljima Ivanovcima i Ladimirevcima. Vatrogasci Kešinaca u subotu su stršljene uklanjali u Koritni, a u četvrtak su također imali tri takve intervencije, u naseljima Forkuševci, Koritna i Semeljci. Zajedničku pak akciju imali su vatrogasci Čepina i Vuke, uklanjali su zmiju iz trgovine u Vuki. Uspješnu akciju, ali spašavanja mačke iz bunara, u Kotlini su imali vatrogasci iz Kneževih Vinograda.

Na sreću građana kojima su stršljeni postali "cimeri", tu su vatrogasci, koji na intervenciju izlaze potpuno prekriveni (većinom u pčelarskoj opremi, sa zaštitnom mrežom za glavu i lice te obvezno s rukavicama i u dugim hlačama). Kako većina tih vatrogasaca ima pčelarsko predznanje, oprezno pristupa stršljenima, koji su puno opasniji od osa.

DVD Kešinci

- Kako se mijenja klima, tako je stršljena u Slavoniji i Baranji sve više i više. Kako je ubod stršljena jako opasan, apeliramo na građane da ni u kojem slučaju ne pokušavaju sami uništiti gnijezda, nego da dojave vatrogascima.

DVD Kešinci

Obično se najezda stršljena događa sredinom srpnja, no posljednjih se godina nastavlja u kolovozu. Gnijezda su uglavnom u stambenim objektima, na krovovima kuća, najčešće u gredama, čak naprave "svoju kućicu" u štukaturi, odakle ih je najteže ukloniti, bilo ih je u pušnici, svinjcu, vikendicama, pečenjarama. Oni zapravo obožavaju drvo, iz njega izvlače celulozu i katran, od kojeg prave ovojnicu za svoje gnijezdo, koje grade vrlo brzo i zato je potrebno na vrijeme reagirati - kaže nam predsjednik DVD-a Orahovica Tomislav Pezić, inače profesionalni pčelar.

Za osobu koja nije alergična kobno može biti tek više uboda, ako su u mišiće ruke ili noge, no i jedan ubod u predjelu glave ili vrata najčešće je jako opasan i za one koje nisu alergični na ubode, te je zato važno biti oprezan. Posebno je teško kada su gnijezda u štukaturi, prvo se mora pronaći gdje se gnijezdo točno nalazi pa se bušilicom buše rupice da može proći mlaz spreja, a potom se uništava gnijezdo.