ĐAKOVO - Nakon što je, a prema podacima Financijske agencije, krajem prosinca 2021. prvi put ispao s liste 25 gradova čiji prezaduženi građani prednjače visinom duga, Đakovo se ni krajem ožujka 2022. nije na nju vratilo.
Sa stanjem na dan 31. ožujka Đakovo je i dalje na listi 25 gradova po broju prezaduženih građana u odnosu prema broju stanovnika i broju radno sposobnih, a po iznosu njihova ukupnog duga ispalo je s druge, spomenute liste, kao što su s nje ispali i Kutina, Petrinja i Kaštela. Prema Fininim najnovijim podatcima koje je Agencija objavila na svojim stranicama, prispjele obveze ne izvršavaju 1472 Đakovčanina i stanovnika okolice, što je nešto više od 6 % stanovnika, a čime je Đakovo na 24. mjestu liste 25 gradova s najviše prezaduženih građana. Time je na toj listi zadržao poziciju s kraja 2021., no broj prezaduženih mu se na kraju ožujka u odnosu prema prosincu blago povećao, za 30, na 1472.
Đakovački ekonomist i stečajni upravitelj Zdravko Grubeša kaže kako je i dalje pomalo začuđen povećanjem broja prezaduženih građana, pa makar to bilo i u simboličnim brojkama.
- Nemate više nezaposlenosti i taj kriterij po meni više nije toliko naglašen. Jer, tko god hoće raditi, može naći posao - u RH, kao i drugim članicama EU-a, nedostaje radne snage - a time stječe i redovita primanja kojima, opet, dobiva realne šanse da ne bude više zadužen jer stječe mogućnosti i ritam da podmiruje svoje obveze. Stoga me bilo kakav rast broja prezaduženih iznenađuje - kaže Grubeša.
S obzirom na to da posljednja na listi 25 gradova s najzaduženijim građanima - Petrinja - ima ukupan dug Petrinjaca od 88,5 milijuna kuna, logično je da je ukupan dug prezaduženih Đakovčana manji od tog iznosa. Usporedbe radi, u tromjesečju lipanj - kraj rujna 2021. broj prezaduženih građana na području grada Đakova porastao je tada u odnosu prema prethodnom razdoblju za samo jednog prezaduženog – s 1481 na 1482, no zato su u tom razdoblju njihova ukupna dugovanja bila veća 2,19 milijuna kuna – porasla su s 95,5 milijuna na 97,69 milijuna kuna. Podsjetimo, sada im je dug manji od onog Petrinjaca od 88,5 milijuna kuna, a broj prezaduženih u odnosu prema onom tada manji je za deset.
- Zakon je raznim otpisima dugovanja i slično naklonjen dužnicima. To i još neki faktor stvorili su kod dijela dužnika, pa i ovdašnjih, svojevrsnu dužničku komociju. I k meni dođu ljudi i kažu kako nemaju namjeru vraćati dug, računajući na otpis, oprost duga, Zakon o zaštiti potrošača, milost Božju, što li već! Imaju logiku da to neće platiti - kaže Grubeša. Dodaje, cijela je to jedna generacija ljudi u dužničkom ropstvu iz kojega za života nisu uspjeli ili nisu marili izići.
– Sada se događa da ima slučajeva gdje djeca nakon smrti roditelja dolaze na ostavinske rasprave kod javnog bilježnika i odriču se nasljedstva jer, uz prava na nekretnine i drugu imovinu, ne žele naslijediti i dugovanja roditelja. Ili su pak dugovi za njima ostali toliki da nemate što preuzeti. Generacija je to koja se zaduživala bez ikakvih financijskih kočnica i ozbiljnijih namjera da to vrati, misleći da će netko njihov dug otpisati, obrisati, pa danas ima slučajeva da im djeca dolaze k bilježniku na ostavinsku, on kaže što je našao od imovine, ali i obveza, je li imovina veća od obveza ili su one veće od imovine. Kada su obveze veće od imovine, vi kažete da se odričete nasljedstva; imovina, nekretnina, pripada jedinici lokalne samouprave, a obveza, dug, Agenciji i više nema načina da se to namiri - kaže Grubeša.
Prema podacima koje je Fina obradila 31. ožujka, 240.165 potrošača nije podmirilo svoje dospjele osnove za plaćanje. Dug potrošača, evidentiran u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je 18,21 milijardu kuna.